ZADAR– Zadarski ugostitelji našli su se u najgoroj krizi do sada, promet je prema nekim procjenama pao i do 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Osim što su značajno reducirali broj zaposlenih djelatnika, neki su se ugostitelji odlučili u zimskim mjesecima i na najnepopularniju odluku: zatvoriti lokal, što su mnogi učinili prvi put otkada drže svoj ugostiteljski objekt.
Jedan od njih je i Stipe Knežević, nedavno izabrani predsjednik županijske obrtničke komore i vlasnik restorana Stipe u staroj gradskoj jezgri, na Poluotoku.
– Morao sam zatvoriti u siječnju i veljači, jer je promet takav da mi je isplativije držati lokal zatvoren. Svojim djelatnicima dajem plaću i za ta dva mjeseca bez posla, a otvorit ćemo u ožujku, uoči turističke sezone od koje svi očekujemo spas. Kada bi se dogodilo da samo jedna sezona propadne, bila bi to potpuna katastrofa – tvrdi Stipe Knežević.
U takvim uvjetima poslovanja, došlo je do još jednog „fenomena”. To su tzv. „ilegalne konobe”. Ljudi se i u ovakvim vremenim žele družiti i opustiti, negdje se dobro provesti, nešto dobro pojesti, a za većinu su izlasci u lokale postali preskupi.
U privatnim se kućama u Zadru, a još više u zadarskoj okolici, sve više otvaraju konobe koje rade bez dozvole, na crno. Do sada su takve ilegalne konobe bile rijetkost, a sada ih je sve više, pa se na takvim mjestima slave i razne obljetnice, krštenja i pričesti, sa velikim brojem uzvanika.
– Mi smo u Obrtničkoj komori protiv svakog vida rada na crno, jer nam to odnosi i zaradu i radna mjesta, a na taj način gubi i država. Osim u ugostiteljstvu, ima ih sve više i u drugim obrtima, pa niču i ilegalni frizerski saloni i razne druge uslužne radnje. Problem je što je to sadašnjim zakonima vrlo teško suzbiti. Inspekcije kontroliraju legalne lokale, ali nemaju nikakve ovlasti za kontrolu onih koji rade na crno, pogotovo u privatnim kućama gdje se može ući samo sa sudskim nalogom. To je slična situacija kao i s iznajmljivanjem nelegalnih apartmana. Bez nekih konkretnih akcija, to će se vrlo teško suzbiti što će u konačnici dovesti do zatvaranja onih koji posluju po zakonu – upozorava Knežević.
Iako pružaju ugostiteljske usluge kao i legalni lokali, ilegalne konobe ne plaćaju poreze ni druga davanja, a oni koji tamo rade nemaju nikakvu dozvolu.
Doduše, nisu stalno otvoreni, nego rade po principu narudžbi unaprijed. Društvo prijatelja, kolege s posla, ili poslovni partneri, dogovore večeru ili ručak u takvoj konobi, preciziraju jelovnik, piće i cijenu, te ih u dogovoreno vrijeme sve čeka spremno, uz odgovarajuću konobarsku uslugu, pa čak i glazbu s razglasa ili uživo.
Plaćanje se obavlja isključivo u kešu, naravno bez valjanog računa. Takva je večera u pravilu znatno jeftinija od one u legalnom lokalu, a moguće su i kobinacije tipa donošenja vlastitoga vina ili nabave namirnica za objed.
