ZADAR– Profesori koji napune 65 godina života te s više od 15 godina rada u struci trebali bi otići u zasluženu mirovinu, dok bi na njihova mjesta trebali doći mladi stručnjaci koji su spremni podučavati nove generacije učenika. No ovo nije uvijek slučaj, jer u Zadru, kao i cijeloj Hrvatskoj nedostaje mladih profesora matematike i fizike te informatike. Zbog ove situacije ravnatelji su prisiljeni produžavati ugovore svojim profesorima koji su ispunili uvjete za odlazak u mirovinu ili zapošljavati nestručan kadar, kao što su, primjerice, inženjeri strojarstva ili učitelji razredne nastave. Ovo potonje najčešći je slučaj u osnovnim školama, gdje se zna dogoditi da učitelji razredne nastave predaju matematiku i fiziku, a nerijetko to rade i profesori povijesti ili zemljopisa kojih na tržištu rada ima napretek
Ravantelji mogu nestručni kadar zaposliti samo na određeno vrijeme, odnosno dok ne nađu odgovarajućeg profesora za ta, danas deficitarna zanimanja. Na tržištu rada postoji interes i potreba za zapošljavanjem profesora fizike i matematike, ali kod mladih ljudi ne postoji interes za studiranje tih fakulteta. Čak ni stipendije ne potiču maturante na upis tih fakulteta.
Grad Zadar, primjerice, u sklopu stipendija za deficitarna zanimanja, stipendira i studij matematike i fizike, i to sa 1.000 kuna mjesečno, ako se studira izvan Zadra te sa 800 kuna mjesečno, ako se studira u Zadru. Stipendisti koji dobiju stipendiju dobivat će je do kraja svog studija uz uvijet da redovito upisuju sljedeću godinu. No ni ove stupendije nisu potaknule maturante da odu na studije matematike i fizike.
– U prošloj školskoj godini Grad Zadar je dodijelio svega dvije stipendije za studij matematike te jednu za studij fizike, a ove školske godine dodijeljene su samo tri stipendije za studij matematike, rekla je Ivana Dadić, stručna suradnica za informiranje i protokol Grada Zadra.
Zašto je došlo do nedostatka profesorskog kadra i zašto čak ni stipendije ne potiču mlade da upisuju te fakultete pokušali smo doznati iz razgovora s mr. sc. Majom Cindrić, asistentom za nastavu na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru.
– Moram reći da ne znam pravi odgovor na ovo pitanje, ali pretpostavljam da se radi o tome da mladi idu trbuhom za kruhom. Naime, studiji matematike i fizike su iznimno teški i maturanti se radije odlučuju upisati inženjerski smjer nego profesorski jer računaju da će tako lakše naći bolje plaćen posao nego u prosvjeti. Matematika i fizika su iznimno teški studiji koji ne trpe selektivno učenje i zahtijevaju jako mnogo posla te mnogo vremena. Upravo zbog toga na razini cijele Hrvatske svake godine diplomira svega 50-ak studenata, rekla je mr.sc. Maja Cindrić. Dodala je da su mladi svjesni položaja profesora u našem društvu i u školama te ih nastavnička zvanja baš i ne privlače.
Cindrić je objasnila da bi se zbog sve manjeg interesa za zvanja profesora matematike i fizike u skorijoj budućnosti moglo dogoditi da ostanemo bez tog kadra. Tada će se dogoditi da počnu raditi nestručne zamjene, koje ne mogu na odgovarajući način prenijeti novim generacijama znanje i interes za područja matematike i fizike. Ovo nadalje povlači loš interes za te studije i stvara se začarani krug nezainteresiranosti za jednu fundamentalnu granu prirodnih znanosti na kojoj počiva razvoj tehnologije i industrije bez kojih je nemoguće govoriti o napretku i razvoju države.
– U učenju matematike i fizike važno je stvoriti temelje na kojim će se znanje djece razgranati. Pored toga profesori fizike i matematike bi trebali privoljeti učenike prema toj profesiji i razviti ljubav prema tim znanostima tako da ih odu studirati bez obzira na kasniju materijalnu dobit. Djeci također treba omogućiti da sami stvore svoje znanje kao puzzle, oni bi trebali imati cijeli pregled nad svojim znanjem pa će lakše zavoljeti matematiku i fiziku, objasnila je Cindrić.
Nestručne zamjene
Da bi ovo bilo moguće, objasnila je, na profesorskim mjestima trebaju raditi stručni, kompetentni ljudi koji vole i razumiju svoj posao, a ne kao što je danas slučaj, da u osnovnim školama radi nestručni kadar, odnosno inženjeri ili čak učitelji nekih drugih predmeta. Cindrić je istaknula da ne osuđuje te ljude koji rade najbolje što mogu i ne boje se potražiti pomoć stručnjaka. No oni tako mogu raditi samo na određeno vrijeme, odnosno dok ravnatelji škola ne pronađu odgovarajući kadar.
Cindrić smatra da bi se naveden problem mogao riješiti na nekoliko načina. Ona misli da bi odgovarajuća motivacija maturanata za nastavak studija fizike i matematike bila da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa stipendira te studente. Pored toga smatra da treba napraviti analizu nastavnog programa u koji će biti ubačene teme koje će zaintrigirati učenike za studij fizike i matematike. Za kraj bi trebalo aktualizirati nastavni proces koji će prikazati fiziku i matematiku kao žive, dinamične, sadašnje znanosti koje napreduju i sadrže mnoga naistražena područja na kojima je moguće raditi.
Mr. sc. Maja Cindrić rekla je da se ovih dana u Zadru osniva Matematičko društvo, udruga svih onih koji rade kao profesori i učitelji matematike.
– Ovo bi trebala biti udruga za sve koji rade kao profesori matematike i fizike, dakle, i stručni, ali i nestručni kadar. Osnivanjem ove udruge želimo dati potporu i pomoći tim profesorima koji nisu studirali matematiku ili fiziku, a koji se trude djeci prenijeti znanje. Osim toga želimo i štititi njihove interese jer su pod raznim utjecajima i često su nezaštićeni. Također, kao jedan od glavnih ciljeva je popularizacija matematike i fizike, rekla je Cindrić.
