ZADAR – Izvoz i uvoz u Hrvatskoj kroz prethodnu godinu su posustali, ali kako je uvoz padao više od izvoza, ispalo je da je trgovačka bilanca ipak nešto manje negativna nego inače. Izvezena roba vrijedna je 55,2 milijarde (lani 69,2), a uvezena 111,7 milijardi kuna (lani 150,3). Time je trgovinska bilanca (vrijednosti uvezene i izvezene robe) donijela pokrivenost uvoza izvozom nešto manju od 50 posto. Takav katastrofalan podatak bolji je od redovnih u Hrvatskoj, kada saldo zna pasti na 45 posto.
Zadarska županija u plusu
U takvim je prilikama Zadarska županija ispala “pozitivac”, jer je više izvezla nego uvezla. Naravno, uvijek se ogradimo od pridavanja velike važnosti izvozu ove županije, jer se on svodi na manje od dva posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza. Odraz je to činjenice da ovdje i nemamo razvijenu industriju i proizvodnju uopće te dominiraju trgovina i usluge. No, nemamo ni uvoza pa se u njemu sudjeluje s manje od jedan (oko 0,8) posto u zemlji.
Tako su gospodarstvenici Zadarske županije izvezli robe u vrijednosti 1.029.000.000 kuna, a uvezli 970.000.000 kuna. Zadarska županija s tim malim, ali pozitivnim udjelom, spada u svega nekoliko županija koje nas recimo to posredno – devizno ne opterećuju.
Državni zavod za statistiku izračunao je osim vrijednosti izvoza i uvoza po županijama i vrijednost izvoza i uvoza po gradovima i općinama koju redovito pratimo, a dobar je indikator prilika u proizvodnji na širem županijskom prostoru. Iskazat ćemo dolarski prikaz jer je on u svijetu uobičajen kada se govori o izvozu i uvozu, iako dolar odavno nije ono što je nekad bio, ali ostaje svjetska valuta.
Zadarska županija imala je izvoz roba vrijedan 195 milijuna dolara, a uvezla 184 milijuna.
Predvodi Poličnik (Aluflexpack)
Poličnik ostaje najsnažnija izvozna lokalna samouprava u županiji zahvaljujući za sada Aluflexpacku, ali nadaju se i jačanju drugih. Oni su ostvarili 64 milijuna dolara od navedenog. No, i kod njih je u odnosu na godinu prije sa 80,4 milijuna dolara izvoza, došlo do 20 postotnog pada. Zadar je sa 48,4 milijuna dolara izvoza tek druga sredina u županiji, u kojoj je inače gospodarstvo najcentraliziranije u zemlji i preko 80 posto ga se pripisuje Zadru. Dakle, kada je proizvodnja i izvoz u pitanju ona je dislociranja nego ukupno gospodarstvo. Zadarski je pad ipak iznosio manje od 10 posto. Kada je Zadar u pitanju onda je struktura izvoza takva da se ne može nedvosmisleno pripisati jednoj ili grupaciji od nekoliko tvrtki. Ovdje ima i strojogradnja, ribe i prerađevina, pića, jahti…
Na trećem su mjestu po izvozu Kali s 25 milijuna dolara, zahvaljujući tuni, a bilježe i rast od čak 45 posto. Ipak, on je više stvar ciklusa, odnosno vremena kada se tuna plasirala, a plasira se oko nove godine u čemu nekoliko dana može bitno promjeniti rezultat. U ovoj se godini bitnom uspjehu ne nadamo jer smo uvelike pisali o problemima uzgajivača tuna sada kada su cijene u Japanu pale i za 40 posto i riba se prema tvrdnjama naših uzgajivača prodaje ispod cijene koštanja, odnosno troška.
Slučaj Biograda i Stankovaca
Bitno ispod Kali pao je Benkovac, jer je ostvareno 18,4 umjesto 40 milijuna dolara izvoza. Pad je gotovo 55 posto. Dva su temeljna razloga. Prvi je svjetska kriza automobilske industrije koja je pogodila Metalni lijev TCG kao drugog izvoznika u Zadarskoj županiji iza Aluflexpacka, u normalnoj godini. Drugi je problem Benkovca u ovom segmentu, a dolazit će do izražaja još snažnije ove godine, odlazak Ostree u Poslovnu zonu Stankovci. Iza Benkovca se pozicionirao novi izvozni junak – Biograd. Svatko bi bio oduševljen rastom izvoza jedne sredine od 800 posto?! No, priča nije tako dobra. Riječ je, slično kao prije spomenutom seljenju Ostree iz Benkovca u Stankovce, o prelasku Jadran Tune iz Svetog Filipa i Jakova u Biograd. Ima naravno i nešto rasta izvoza u Tvornici mreže i sl., ali je ovo poanta. Biograd ima 11,3 milijuna dolara izvoza, umjesto nešto više od milijuna lani. Raste im i uvoz, jer se s Jadran Tunom općenito dinamizira vanjskotrgovinska razmjena. Ovim smo objasnili zašto Svetog Filipa i Jakova od lanjskih 8,4 milijuna dolara (malo, jer je te godina Jadran Tuna imala katastrofu) više nema među izvoznicima.
Spominjući prethodno Ostreu i Stankovce konstatirajmo da su sada upisani u listu izvoznika s 8,7 milijuna dolara umjesto gotovo ništa pa je postotak uvećanja izvoza gotovo nemoguće iskazati brojkama.
Pad Obrovca i rast Gračaca
Ima još iznenađenja. Najneugodnije, i u ekstremno kriznoj godini za proizvođače jahti dolazi iz Obrovca čiji je izvoz, na žalost i gotovo cijelo gospodarstvo, počivao na Elan Motornim brodovima. Umjesto 10 milijuna dolara izvoz im se sveo na 2,6 milijuna. Uz svjetsku krizu nevoljama su im pomogli i posebni porezi uvedeni u Hrvatskoj na malu brodogradnju, što je dijelom ispravljeno. Kako su iz Duseldorfa stigle dobre vijesti hrvatskih brodograditelja jahti, za nadati se da će i njima “svanuti”. Inače pad izvoza Obrovca osim primjera Svetog Filipa i Jakova, gdje je izvoz nestao, spada u ekstrem – 74 posto. Pag nam se prvi put upisao u dolarske milijunaše u izvozu, istina tek simbolično premašujući milijun, odnosno s 1,3 milijuna dolara, ali je to 63 posto rasta. Čak 42 posto rasta imao je Gračac, segnuvši sa četiri na 5,7 milijuna dolara i držimo im “fige” s obzirom da je riječ o najnerazvijenijoj sredini koju su mimoišli i prometni koridori, a i jače investicije. Pakoštane, odnosno DalMar, stoje standardno odnosno sa 4,3 na 4,7 milijuna dolara uvećali su plasman bijele ribe, što je rast od 8,5 posto. Sa 1,6 milijuna dolara izvoz Sali (Mardešić) povećan je na 2,2 milijuna dolara. Valja kazati da postoji još pet šest sredina koje imaju upisane određene količine roba plasirane u izvoz, ali se ni nadomak milijuna dolara ne plasira nitko osim približavanja u Sukošanu.
Značenje Zadarske županije
Zadarska županija ostaje gospodarski najcentraliziranija županija u zemlji u smislu da joj se najveći dio privrednog života vezuje i iskazuje kroz Zadar, a da su sve druge sredine gospodarski zanemarive. Ipak vidljivo je da se decentralizacija odnosno policentričnost događa kroz – proizvodnju. To ne treba iznenaditi – riječ je o logičnom izlasku proizvodnih pogona iz grada što potiče i položajna renta Zadra. Naime kada su cijene zemljišta, stanova i sl. u Zadru takve kakve jesu logično je da se proizvodnja, kojoj grad ništa ne znači, izmiješta. Na sreću za takvo što stvorene su i infrastrukturne pretpostavke. Mislimo na struju, vodu, telefoniju, ali i sustav autoceste i cesta. Štoviše u proizvodnom je smislu decentralizacija i bitno snažnija nego se iskazuje jer i veliki dio poljoprivredne i prerađivačke prehrambene industrije događa se tu, a i turizam je dislociran. No, dio toga prikriva registracija domicila firmi u Zadru zbog uprava i slično.
Zadarska županija pozitivna je u robnoj razmjeni iako na maloj bazi. Prihodi zadarskih tvrtki su oko 12 milijardi, a vidimo da se svega dvije milijarde vrte u međunarodnoj robnoj razmjeni. No, prava je vrijednost zadarskog gospodarstva za Hrvatsku kada su u pitanju odnosi s inozemstvom u – uslugama. I kad njih pribrojimo onda vidimo da je Zadarska županija uključenja u međunarodnu razmjenu od niza sredina. Opet ponavljamo da sama Tankerska plovidba izvozom usluga donosi deviza više od naznačene protuvrijednosti od milijardu kuna koliko iznosi sav robni izvoz gospodarstva županije. Konačno, i sedam milijuna ostvareni turističkih noćenja, u čemu je oko 80 posto stranih, još je veći prilog deviznoj bilanci, ali se iskazuje u platnoj, a ne ovdje prenesenoj trgovačkoj bilanci.
