ZADAR– Svijet je već odavno globalno selo. No nije svaki dan vidljivo da neka tvrtka iz Zadra “skokne” do Koreje i Kine nađe se tamo s partnerima s kojima odrađuje posao od 110 milijuna dolara i vrati se kući – raditi.
U zadarskim uvjetima to može samo Tankerska plovidba koja kao da je zadužena unijeti malo optimizma u opći pesimizam koji je Hrvatsku svrstao među najpesimističnije zemlje u Europi.
O brodovima “Ugljan” i “Ravni kotari” preuzetima u flotu u petak, odnosno ponedjeljak, tjedna za nama, kazali smo što se imalo. Kazali su svoje i čelnici Tankerske plovidbe suzdržani od pretjeranog optimizma. Štoviše, uvjereni da ovu godinu ne mogu izbjeći čak popriličan gubitak. No dokazujući da izlaz iz problema uvijek znači iskorak, investicije, planiranje budućnosti i rad na njoj. Jer nitko nikom neće darovati budućnost. Ona se ne događa – već se mora osvojiti!
Želimo s ovo nešto “razglednica” s Dalekog istoka – područja na kojem se prema svim svjetskim analitičarima ovog trenutka kreira gospodarska sudbina svijeta, odati priznanje jednostavnosti s kojom neki ljudi u Zadru sudjeluju u svjetskim procesima.
Nisu iz Londona, Bruxellesa, niti inih svjetskih metropola, štoviše niti iz Zagreba. Ovdje su kod nas i rade – svjetski posao. Imaju firmu u Londonu, ali ne da bi k njoj selili već da preko nje obave ono što je nužno i lakše obaviti tamo nego tu.
Tankerska je u stanju u godini kada Hrvatska bilježi pad gospodarstva od šest posto, kad u Zadru snaže gubici, a pada dobit, kada stopa nezaposlenosti vraća u prethodno stoljeće i poraće, i kad i sami očekuju da zabilježe gubitak – odraditi 110 milijuna dolara investicija. Usporedbe radi nešto manje nego svi proračuni sve 33 jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji u ovoj godini.
Naravno da nam Tankerska neće ni približno biti dostatna da bismo razbili okove sadašnje krize. Uostalom, ovo što je sad na sceni, kada su u većini zemalja došli do “izlaza” iz tunela više nije posljedica svjetske krize već duboke strukturne krize hrvatskog gospodarstva.
Tankerska plovidba za razliku od većine drugih sudjeluje u svjetskoj krizi, ali ne i u hrvatskoj strukturnoj krizi. Oni svojih 95 do 100 posto posla i dalje odrađuju na svjetskom tržištu, u zemlji koja s manje od 20 posto svog gospodarstva izlazi u svijet.
