Dalmacija je seizmološki najaktivnije područje u Hrvatskoj – potvrdio je to vodeći stručnjak u državi na području seizmologije prof. dr. Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Prof. Herak tvrdi da Dalmacija, a posebice njezin južni dio oko Dubrovnika, može pogoditi potres maksimalne magnitude od oko 7,5 stupnjeva po Richteru.
Cijela Hrvatska spada u aktivni dio mediteransko-transazijskog pojasa, koji bilježi visoku seizmičku aktivnost, a jedna grana tog pojasa prolazi preko naše obale.
Seizmolog mr. Ivo Allegretti, iz Seizmološke službe RH, spominje okolicu Trilja, te Imotski, Knin i Dubrovnik kao područja na kojima se očitava povećana seizmička aktivnost, te je dodao da se pojas koji se grana na hrvatski i talijanski dio obale nastavlja preko Grčke do Turske gdje se očitava “strašna aktivnost”.
‘Priroda je nepredvidljiva’
– Ne mogu spekulirati kolika bi eventualna šteta nastala da potres jačine onoga na Haitiju pogodi Dalmaciju, jer je potrebno poznavati svojstva građevina i tla na kojemu se nalaze, te niz drugih elemenata. Međutim, gradnja je odlučujuća i pretpostavljam da bi, za razliku od Haitija gdje je gradnja trebala biti adekvatnija, nastala mnogo manja šteta – kazao je prof. Herak, koji je spomenuo potres jednake magnitude koji je 1979. godine pogodio Crnogorsko primorje i okolna područja, uključujući i Dubrovnik, a iako je imao katastrofalne razmjere, prouzročio je puno manje posljedice od nedavnog podrhtavanja tla na Haitiju.
Seizmolog Allegretti također ne želi predviđati koliku bi štetu mogao prouzročiti snažniji potres, jer “priroda je nepredvidljiva”, ali upozorava kako “ne možemo govoriti da se na Haitiju katastrofa dogodila samo zbog loše gradnje, jer ako se radi o sedam stupnjeva po Richteru i potres je plitak, tj. dogodi se na površini, teško da i u Japanu ne bi došlo do velikih oštećenja.
– Kada vas takav potres pogodi, ne lome se samo zgrade nego i pucaju svi vodovi, nastaje kaos. Allegretti napominje da je potres magnitude 6 stupnjeva, koji je sredinom 90-ih pogodio Ston, unatoč tome što je 10 puta slabiji od haićanskog, prouzročio veliku materijalnu štetu na području Stona i Dubrovačkog primorja.
Marijan Herak dodaje kako i tlo na kojemu se građevina nalazi igra bitnu ulogu, te kako više izgleda da izdrži podrhtavanje ima objekt koji se nalazi na čvrstoj stijeni, nego onaj sagrađen na 10 metara sedrenog materijala.
Poplave, ponornice i ljudski faktor ne djeluju kao katalizator za potrese, jer su, po riječima Ive Allegrettija, preslabi elementi da bi bili bitni za velike potrese.
– Ljudska aktivnost može inducirati potrese, u područjima gdje su akumulacijska jezera ili veliki broj bušotina, ali potresi se događaju zbog tektonike – komentira mr. Allegretti.
