Sredinom studenog prošle godine predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Wilfried Buchhorn i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić potpisali su sporazum o provedbi Vladina programa stambenog zbrinjavanja.
U UNHCR-u su tad rekli da bi tim sporazumom i Uprava za područja posebne državne skrbi ubrzala upravni postupak i donošenje rješenja u predmetima za stambeno zbrinjavanje i to, kako ističu, na pravedan i jasan način. To znači da bi svi zahtjevi svih onih koji još čekaju odgovarajuće stambeno rješenje u Hrvatskoj morali biti obrađeni i provedeni na pravedan i transparentan način u iduće dvije godine. Buchhorn ukazuje da je to i glavni preduvjet za zatvaranje poglavlja o raseljenosti u regiji.
Stoga je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva izradilo plan potreba prema kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama kupuje nekretnine. Točnije, cijeli posao vodi Uprava za područja posebne državne skrbi koja provodi sve poslove u vezi sa stambenim zbrinjavanjem pa tako i određuje korisnike kupljenih stanova.
OSCE: U Hrvatskoj je 72.000 takvih stanova
Radi se pretežito o hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su početkom Domovinskog rata napustili svoje stanove nad kojima su imali stanarsko pravo. Koliko je zapravo tih stanova, dugo vremena je bio kamen spoticanja između Hrvatske i međunarodne zajednice, osobito zbog tadašnje zakonske odredbe da se stanarsko pravo gubi ako si iz društvenog stana izbivao više od šest mjeseci. U jednom trenutku, OSCE je izašao s podatkom da je oko 72.000 takvih stanova na području RH.
U to su se naravno ubrojili i stanovi bivših pripadnika JNA. Spekuliralo se da je samo u Zadru 3.500 stanova koji se moraju vratiti nekadašnjim uživateljima stanarskog prava. Jedini približno točan podatak jest da je bivša JNA u Zadru stambeno zbrinjavala oko 2.600 obitelji, što je otprilike isti broj stanova.
Prema Ministarstvu regionalnog razvoja na prostoru Republike Hrvatske podneseno je ukupno 13.712 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje od čega 9.155 na područjima od posebne državne skrb i to od strane bivših nositelja stanarskog prava. Na povratnike srpske nacionalnosti odnosi se 60% zahtjeva. Do sada je riješeno ukupno 6.800 bivših nositelja stanarskog prava, kojima su osigurani useljivi stanovi, a manji broj korisnika je riješen kroz obnovu kuća u njihovom vlasništvu.
Od tih riješenih bivših nositelja stanarskog prava, 5.777 je na područjima posebne državne skrbi (uključujući i grad Vukovar gdje je 3.500 korisnika dobilo stanove), a 1.035 je izvan područja posebne državne skrbi u velikim urbanim centrima kao što su Karlovac, Sisak, Osijek, Zadar i ostali.
Za područje Zadarske županije, kaže glasnogovornica Ministarstva regionalnog razvoja, Arnelija Šipek, postoji 1.000 (665 na PPDS-u + 335 van PPDS-a) zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava, a od toga 888 (553 na PPDS-u + 335 van PPDS-a) su zahtjevi po modelu davanja u najam stana u državnom vlasništvu.
Čak 75 posto zahtjeva odnosi se na građane srpske nacionalnosti. Do sada je u Zadarskoj županiji stambeno zbrinuto 350 bivših nositelja stanarskog prava i to: 290 u Gračacu, Benkovcu i Obrovcu, te 64 u Zadru i to u stanovima koji su kupljeni preko APN-a.
U Zadarskoj županiji tisuću zahtjeva
– Za kupnju 64 stana u gradu Zadru od 2007. do kraja 2009. godine utrošeno je oko 47 mil. kuna, a za osiguravanje stambenog smještaja na PPDS-u, bilo kroz obnovu stanova ili obnovu kuća, osigurano je oko 60 milijuna kuna. Za još 180 korisnika ili u konačnici obitelji bivših nositelja stanarskog prava trebamo osigurati stanove tijekom ove godine. Radi se o 60 stanova u gradu Zadru i 120 na PPDS-u u gore navedena tri grada, odnosno općine, rekla je Arnelija Šipek.
Što se tiče provedbe programa u 2010. kroz kupnju ili gradnju/obnovu stanova, dodaje Šipekova, osigurana su dovoljna sredstva u proračunu Republike Hrvatske za osiguravanje stanova za ove korisnike. Provedba ovog programa vezana je za završetak pregovora RH s Europskom unijom, odnosno zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i Temeljna prava.
