ZADAR – Konačnu reformu srednjoškolskog obrazovanja, onu u vidu eksperimentalnog programa koji podrazumijeva smanjenje obveznih i povećanje izbornih predmeta u gimnazijama, a koji je prvi za svoju gimnaziju najavio Nikica Simić, ravnatelj zadarske Privatne gimnazije s pravom javnosti.
Ravnatelji zadarskih državnih gimnazija podržavaju, ali se i pribojavaju da će ovaj pokušaj revolucije biti obilježen neuspjehom.
Već se neko vrijeme govori o tome da ravnatelj Simić zajedno sa svojim stručnim timom radi na pripremi eksperimentalnog programa obrazovanja, kojim bi se približili anglosaksonskom modelu. Nedugo potom ustanovljeno je da i ministar i zadarski ravnatelj imaju ideju da definiraju eventualno pet obveznih predmeta, koje gimnazijalac mora znati i kojima se mora posvetiti, te da povećaju udio izbornih predmeta, a što je u skladu sa svjetskim trendovima.
No iako je Simić ovakav način obrazovanja prvo najavio samo za svoju školu, u konačnici je odlučio program, nakon što ga se usuglasi s ministarstvom, ponuditi i drugim zadarskim gimnazijama, što zadarski ravnatelji pozdravljaju, ali ipak ne vjeruju u ovako brzu uspješnost njegove organizacije i provedbe.
– Ne bih se složio da je ovo ideja ravnatelja Simića, koju on sada nama treba ponuditi. Tim više što se već nekoliko godina ova ideja razmatra, no, nažalost, potrebno je zadovoljiti previše uvjeta, a to prvo podrazumijeva uvođenje pedagoškog standarda bez čega se ne može krenuti u provođenje reforme. Poznato je da srednjoškolsko obrazovanje nikakvu reformu nije doživjelo posljednjih dvadeset godina pa, ako je u više i visokoškolsko obrazovanje uveden Bolonjski proces, vrijeme je da se i u srednjoškolskom dogodi nekakva promjena, kazao je Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora, istaknuvši da su promjene nužne jer sa sadašnjim stanjem u školstvu nezadovoljna su i djeca i roditelji, a prosvjetni djelatnici nisu nikada imali više posla.
Unatoč svemu navedenom, Šimičević naglašava da se ovdje radi o veoma opsežnom projektu te je za njegovu uspješnu realizaciju previše subjekata potrebno uskladiti, barem kada je riječ o državnim školama.
– Privatna gimnazija ovakvo nešto može puno lakše uskladiti, jer, prije svega, raspolaže s više prostora. Za nas je to jedna veoma složena stvar, potrebno je sve staviti na papir, organizirati prostor, kadrove… Uskoro ćemo se opet sastati s ravnateljem Simićem i ja ću podržati ovu ideju, jer mi želimo biti zemlja znanja, ali bojim se da su u najboljem slučaju potrebne najmanje dvije godine da bi se sve uspješno organiziralo, kazao je Šimičević čije mišljenje dijeli i Ranko Artuković, ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića.
Artuković se također slaže da je riječ o staroj ideji, veoma pozitivnoj i prihvatljivoj napose za učenike, jer ih prije svega rasterećuje i dopušta da se posvete najvažnijim područjima.
– Privatne škole su fleksibilnije i njima je ovakvo nešto puno lakše usvojiti nego što je to državnim školama. Naš je sustav obrazovanja veoma trom i bit će teško sve organizirati, prvo, što se tiče kadrova, jer bit će potrebno dirati u veoma osjetljivo područje – radna mjesta i satnicu profesora. Imajući na umu da su se svi dosadašnji pokušaji reforme hrvatskog školstva izjalovili, teško je vjerovati da će ovaj, ovako zahtjevan projekt biti uspješan, kazao je Artuković, naglasivši ipak da će, s obzirom da je ovu ideju pokrenuo i sam ministar, ona biti ozbiljnije razmatrana te da je on, što se tiče gimnazije čiji je ravnatelj, spreman prihvatiti eksperimentalni program na način da se za njegovo provođenje organizira tek jedan razred.