ZADAR- Radnici i strojevi splitskog Konstruktor Inženjeringa u Malom će Ždrelcu raditi još koji dan. Logično, počinju blagdani i za većinu to znači nekoliko slobodnih radnih dana. No radnici Konstruktor Inženjeringa na gradilište se neće vratiti nakon praznika i to iz vrlo prozaičnog razloga – u Državnom proračunu za 2010. godinu nema novaca za nastavak radova.
Kanal će tako ostati tek malo taknut, raskopan upravo koliko je dovoljno da njime ni nadalje neće moći ploviti brodovi širi od šest metara. To bi značilo da kanalom i u sljedećem razdoblju neće prolaziti linijski brodovi.
Dugootočani, Ravljani i Ižani, koji zbog takve situacije s Malim Ždrelcom, iz Zadra moraju putovati osjetno duljim plovnim putem, preko Velog Ždrelca, sve su samo ne oduševljeni tom činjenicom.
Toga nema nigdje na svijetu
– Ovo je valjda jedina investicija u cijelom svijetu gdje je situacija godinu dana nakon početka radova gora negoli je bila prije njihova početka. Naime, prije nego se krenulo s radovima u ovom morskom prolazu, linijski su brodovi njime mogli ploviti te se do Sali i Zaglava dolazilo puno brže i jednostavnije. Isto je i s Ravom i Ižem. Nije mi jasno zašto, oni koji su već srušili zidove u morskom prolazu, ne prokopaju svaku stranu prolaza još barem za metar pa da kanalom može proći, primjerice, Jadrolinijina “Lara” koja je široka sedam metara! Naime, ovog je ljeta i jeseni na snazi bio posebni režim plovidbe po kojemu je kanalom bila dopuštena plovidba brodovima širine do šest metara. Ili, još bolje, neka prokopaju sa svake strane još po dva ili tri metra pa da mogu proći i katamarani, čija je širina negdje oko 11 metara. Mislim da to nije neki problem i da malo fali da neuređeni prolaz bude plovan, govori načelnik Općine Sali Zoran Morović, ističući da je situacija tim smješnija kad se u obzir uzme da se za subevencioniranje dodatnih troškova linija preko Velog Ždrelca godišnje potroši oko 3,84 milijuna kuna.
– Pa zašto se tih gotovo četiri milijuna kuna ne uloži u Mali Ždrelac pa ga se dovede u neko pristojno stanje. Barem na onu razinu na kojoj je bio prije, pita se Morović te napominje da su katamarani koji plove za Dugi otok preopterećeni te da se zbog velikog broja nautičkim milja koje dnevno preplove svako malo kvare.
Jedini projekt na Jadranu
– Sve je to na iglenim nogama. Upozoravali smo na to te apelirali da su novci za nastavak projekta neophodni i na nedavnom sastanku predstavnika jedinica lokalne samouprave s predstavnicima Jadrolinije i Agencije za obalni i linijski promet u HGK – Gospodarskoj komori Zadar, kazao je Morović.
Za dovršetak radova u Malom Ždrelcu je prema projektnoj dokumentaciji potrebno još oko 16 milijuna kuna, a neslužbeno doznajemo kako se šuška da bi novac za Mali Ždrelac mogao ući u rebalans Državnog proračuna za 2010. godinu.
– Mislim da bi to bilo jako pametno. Tim više što su planirani rashodi u Državnom proračunu za 2010. godinu za 3 milijarde kuna viši nego u 2009. godini. Da ne spominjem da će se uštedjeti 3.84 milijuna kuna, koliko stoji razlika u gorivu za linije oko Velog Ždrelca.
Osim toga, ovo je jedini projekt koji se trenutačno radi na Jadranu, riječi su Mate Perišića, direktora Plovputa, nositelja projekta proširenja kanala Mali Ždrelac.
Perišić dodaje i da ne zna hoće li nakon Nove godine kanal biti plovan za linijske brodove.
Odluku o tomu donijet će Lučka kapetanija, a lučki kapetan Milivoj Maričić dao nam je naslutiti da katamarani Malim Ždrelcem tako skoro ipak neće prolaziti.
– Kad se Konstruktor Inženjering makne s gradilišta, moći ćemo utvrditi situaciju i vidjeti koliki brodovi Malim Ždrelcom mogu, a koliki ne mogu. Naime, obale prolaza nisu čvrste pa putnički brodovi najvjerojatnije neće ni dalje moći ploviti, zaključio je Maričić.