ZADAR – Zadarska županija zdravstveno je najnesigurnija, a Splitsko-dalmatinska najsigurnija u Dalmaciji. Tako barem proizlazi iz posljednjih podataka o mortalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prema kojima se najviše umire na zadarskom području, gdje je godišnja stopa mortaliteta 1107 umrlih na sto tisuća stanovnika.
Slijedi Šibensko-kninska županija sa stopom od 1013, zatim Dubrovačko-neretvanska s 1006, i Splitsko-dalmatinska s 967 umrlih na sto tisuća stanovnika. No, i u Zadarskoj županiji, iako ima najlošiju statistiku u Dalmaciji, još uvijek se umire manje nego u ostalim dijelovima države – hrvatski je prosjek, naime, 1180 umrlih na sto tisuća stanovnika.
Glavni uzroci smrtnosti jednaki su za cijelu Dalmaciju – na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava, ponajprije srčani i moždani udar, a na drugom zloćudne bolesti, i u te dvije skupine spada čak dvije trećine svih smrtnih slučajeva. Na trećem su mjestu ozljede i trovanja, slijede bolesti dišnog sustava, uglavnom upala pluća, bronhitis i emfizem, a kao peti uzrok smrtnosti navode se bolesti probavnog sustava, od kojih najviše života odnosi kronična bolest jetre.
Međutim, iako su uzroci jednaki, stope po županijama se razlikuju. Primjerice, smrtnost od bolesti srca i krvnih žila u Splitsko-dalmatinskoj županiji (432 umrlih na sto tisuća) značajno je niža od ostatka Dalmacije, a najveću šansu za smrtni ishod nakon srčanog ili moždanog udara imaju stanovnici Šibensko-kninske županije (649). Od malignih bolesti, pak, ukupno gledajući, najviše umiru Zadrani (259), a najmanje Dubrovčani (240), no rak pluća najviše života godišnje odnosi u Splitsko-dalmatinskoj, a rak dojke u Zadarskoj županiji.
