Pedesetak mještana Sv. Petra zaustavilo je u srijedu bagere biogradskog poduzetnika Jose Galešića u namjeri da počnu krčiti teren iznad mjesta. Okupilo se tu i staro i mlado, tijelima su zaustavili bagere, složno vikali “Ne damo zemlju”! Događa se to na pola puta od Zadra do Biograda, nedaleko Magistrale, na dvjestotinjak metara od mora.
Policija je bila tu da se spriječi neki veći incident, a došli su i općinski načelnik Igor Pedisić te donačelnik Vedran Zrilić iz Sv. Filipa i Jakova, objašnjavaju kako se poduzimaju veliki radovi bez njihova znanja.
– Ovo mjesto nema prostora za širenje jer je stisnuto između mora i Magistrale. Tu smo željeli graditi vrtić, crkvu, možda i nogometni teren, a ne da na 50 metara od prvih kuća nikne ogromni privatni maslinik, kaže načelnik Pedisić.
Mještani su ogorčeni, kažu da su to neki mutni poslovi jer je Galešić dobio teren koji vrijedi bar 300 eura po metru, a platio ga je kunu po metru.
Općina je početkom 2008. godine krenula u izmjene i dopune Prostornog plana koje predviđaju širenje Sv. Petra na ovo područje, a s tim su, kažu, upoznati svi i u Hrvatskim šumama koji su gospodarili terenima.
Galešić platio, a ne može raditi
– Šumski teren veličine 7,6 hektara dobio sam na služnost od 50 godina, svu sam potrebnu dokumentaciju prikupio prije dvije godine. I Općina Sv. Filip i Jakov je u lipnju 2007. godine dala suglasnost za ovo, a Vlada je ugovor odobrila u ljeto 2007. godine. Sad mi mještani ne daju da počnem čistiti teren i uređivati maslinik. Evo, ni policija ne reagira, a rekao sam im da su se neki penjali na moje bagere. Oštetit će ih, kaže Galešić, koji sad ne zna kako da ostvari svoje pravo. Ugovor o služnosti šumskog terena potpisao je s tadašnjim nadležnim ministrom za šume Petrom Čobankovićem, platio je 80 tisuća kuna za teren, još je potrošio oko 800 tisuća kuna za strojeve.
A sad mu prosvjednici ne daju raditi! – Tko mi može oduzeti pravo na rad?!, ogorčen je Galešić. U sličnoj poziciji je i Andrija Colić koji je u zakup, odnosno služnost, dobio 6,6 hektara šumskog terena. Obojica su iskoristila mogućnost za koju znaju rijetki – da se šumski tereni daju na ovaj način za sadnju višegodišnjih nasada, prikupili dokumente, napravili parcelaciju terena, javili se na javni poziv i dobili teren.
Po nekima je riječ o rasprodaji terena Hrvatskih šuma za bagatelne iznose, terenima koji će se prenamijeniti i postati građevinski, a po drugima se konačno na terenima godinama pod šikarom počinju saditi masline, vinogradi i voćnjaci.
– Nemamo mi ništa protiv toga da oni sade masline, ali neka to rade na šumskom terenu preko brda, a ne na jedinom terenu na koji se Sv. Petar može širiti. Ovo će za koju godinu biti najatraktivnije građevinsko zemljište, a sad ga država daje u bescjenje ne pitajući ljude na terenu što o tome misle, kaže načelnik Pedisić.