ZADAR– I dalje nitko ne zna kada će se zatvoriti morski prolaz Mali Ždrelac zbog nastavka radova za koje, međutim, u Ministarstvu mora još nisu osigurani novci.
Plovput je, prema riječima direktora Mate Perišića, dobio usmeno obećanje da će ti novci biti vraćeni sljedećim rebalansom, ali dok nositelj projekta to ne bude imao crno na bijelo, ne može ni izvođača, tvrtku Konstruktor Inženjering, uvesti u posao.
– Treba kazati da je Plovput izvršio nova batimetrijska istraživanja te da će kanal do daljnjega, odnosno do početka radova biti otvoren za promet po istom režimu kao i tijekom turističke sezone. Dakle, za brodove širine do 6 metara, kazao je Perišić, koji dodaje da ima određene informacije da bi se novci za Mali Ždrelac mogli povući s nekih drugih projekata.
– Ako ne bude rebalansa, treba imati na umu da će se onda i radovi produžiti za tri mjeseca. To će se sigurno negativno odraziti na život na onim otocima koji zbog radova u Malom Ždrelcu imaju lošiju povezanost s kopnom, kazao je prvi čovjek Plovputa.
Službeni je rok završetka radova proširenja kanala sa 20 na 56 metara i produbljivanja morskog dna na 5 metara kraj ožujka 2010. godine. S obzirom na aktualnu recesiju sve je manje vjerojatno da će projekt vrijedan 17,5 milijuna kuna, što bi trebalo biti osigurano preko Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, biti završen na vrijeme. Pitanje je samo hoće li se radovi prolongirati mjesec, dva, tri ili čak i dulje.
Više od ikog pomicanje rokova osjetit će žitelji jugoistočnog dijela Dugog otoka te Ravljani i Ižani, koji zbog zatvorenog kanala do svojih otoka i mjesta putuju okolnim i puno duljim putem – preko Velikog Ždrelca.
– Ne želim ni misliti na to da će se radovi protegnuti i tijekom sljedeće turističke sezone. To bi za četiri mjesta na južnom dijelu Dugog otoka, Sali, Zaglav, Žman i Luku, bilo gotovo ravno katastrofi, ističe načelnik Općine Sali Zoran Morović.
– Otrpjeli smo jedno ljeto, ali smo bili sigurni da će kanal ponovno biti otvoren već u travnju 2010. godine. Nama je sada gore nego prije početka radova. Prije početka radova kanalom su mogli prolaziti i katamarani i “Lara”. Radovi se ne mogu zaustaviti sada kada je gore. Jasno je da je situacija u državi teška i da treba štedjeti, ali se treba voditi računa i o tome da se zbog putovanja linijskih brodova okolnim putem troši puno više goriva. Što znači da se troši i puno više novaca. To nije nikakva štednja, upozorava Morović te napominje da “svakome pametnome treba biti jasno da je novce za ovaj projekt nužno što prije “iščeprkati”.
– Ako ne bude tako, to je kao da se samome sebi podapinje noga. Dugi otok konstantno bilježi rast turističkog prometa, a tako je bilo i ovog ljeta. Sad smo u trendu, a situacija oko Malog Ždrelca nas koči da uberemo i ono malo novca što bismo mogli, zaključuje Morović.
Prolaz Mali Ždrelac s jedne strane se nalazi na području općine Kukljica, a s druge na području općine Pašman.
Odugovlačenje radova negativno će se odraziti i na stanovništvo ovih općina.
– Nama je ipak najvažnije da je otvoren most i da imamo kopnenu komunikaciju s otokom Ugljanom. Dakako da bi bilo bolje da se radovi na proširenju kanala nastave što prije. Konkretno bi žiteljima naše općine to značilo ponovnu normalizaciju prometa za ribarske brodice. Dugootočanima, Ravljanima i Ižanima sigurno je puno teže. No, treba se strpjeti imati razumijevanja i prema aktualnoj situaciji u državi, kazao je pašmanski načelnik Nediljko Medić.
Sličnog je mišljenja i načelnica Općine Kukljica Gorana Poropat koja također navodi ribare kao populaciju koja na području njene općine najviše trpi zbog mogućeg prolongiranja rokova u Malom Ždrelcu.
– Kukljičanima bi što skoriji nastavak radova dobro došao i zbog turističke djelatnosti budući da je velik dio radnika Konstruktor Inženjeringa bio smješten u mjesnim apartmanima, dodala je Poropat.
