ZAGREB – Mališani koji će se sljedeće, 2010./2011. školske godine upisati u prvi razred osnovne škole, trebali bi biti prva generacija đaka koji će umjesto osam, u sustavu obrazovanja provesti najmanje deset godina.
Vlada će, kako je najavila premijerka Jadranka Kosor, predložiti da promjene Ustava zahvate i školstvo, i to tako što bi se umjesto osnovne škole besplatnim i dostupnim svima proglasilo obvezno obrazovanje koje bi obuhvaćalo osnovnu i još dva razreda srednje škole.
Riječ je o kompromisnom rješenju koje bi trebalo imati za posljedicu produljenje školovanja hrvatskih učenika do njihove 16. godine kao što je praksa u većini europskih zemalja. Pritom Hrvatska ne bi morala mijenjati strukturu osnovne škole ili uvesti obveznu srednju školu.
Dosad se u Hrvatskoj obvezno izjednačavalo s osnovnoškolskim obrazovanjem, a u budućnosti će se obvezno školovanje produljiti na još dva razreda srednje škole.
Naime, obvezno desetogodišnje školovanje ne znači da će se osnovna škola produljiti za još dva razreda, nego se kao obveza uvodi pohađanje još dvije godine srednje škole. Nakon završenih deset godina škole djeca ne bi dobivala kvalifikaciju, nego potvrdu o završenom općem obrazovanju.
Dakle, djeca koja ne završe tih deset razreda tretirat će se na tržištu rada na isti način kao danas oni koji nemaju završenu osnovnu školu.
Iako u Ministarstvu obrazovanja još nisu do kraja razradili model, doznajemo da će se desetogodišnje obvezno školovanje iz niza razloga uvoditi postupno.
Bivši ministar Dragan Primorac predlagao je uvođenje obvezne srednje škole, bez obzira na to je li riječ o trogodišnjoj strukovnoj ili gimnaziji koja traje četiri godine. Kako bi osiguralo završnost svoj djeci, Ministarstvo je za Primorčeva mandata već bilo uvelo programe u trajanju od dvije godine, no zbog malog interesa oni su se postupno ugasili.
Osnovna ideja bila je plemenita: svakom učeniku osigurati završnost i kvalifikaciju budući da su brojke pokazivale da u razdoblju od deset godina između 80.000 i 100.000 učenika nikad ne završi srednju školu.
Ostalo je, međutim, nejasno i što ako dijete upiše neki, primjerice, četverogodišnji program, a zatim odluči prijeći u program koji kraće traje. Pobunili su se i ustavni stručnjaci koji su upozoravali da obvezna srednja škola pretpostavlja i sankcije za učenike i roditelje koji će izbjegavati obvezu.
