“Hrvatska je preživjela najgori dio ekonomske krize i sad se počinje oporavljati”, prenosi riječi guvernera HNB-a Željka Rohatinskog novinarka Dow Jones Newswires Kristina Peterson, koja piše da joj je Rohatinski rekao da je Hrvatska u ovom kriznom razdoblju prošla bolje od nekih svojih susjeda zato što je održavala konstantnu razinu vrijednosti kune i nije ulazila u dodatne vanjske dugove.
“Iako je najgori dio krize prošao, oporavak će biti dugačak i spor”, navodno je Rohatinski kazao u intervjuu kojeg su objavili ugledni mediji poput Bloomberga i The Wall Street Journala.
Rohatinski demantira da je prognozirao izlazak iz krize!
No, u telefonskom je razgovoru za Index Rohatinski opovrgnuo da je davao ikakve prognoze o oporavku, a nije, kako kaže, rekao niti da je najgori dio krize iza nas. Cijeli intervju, kako kaže, još nije pročitao, ali ova najvažnija izjava da izlazimo iz krize već je došla do njega.
“Ja sam rekao samo da podaci BDP-a u drugom kvartalu, kao i podaci BDP-a u drugom kvartalu kao i podaci o industrijskoj proizvodnji u šestom i sedmom mjesecu pokazuju da je strmoglavi pad gospodarske aktivnosti s početka godina zaustavljen i da gospodarska aktivnost sada stagnira, ali i dalje je mnogo teže nego prošle godine”, kazao nam je Rohatinski.
“Nikakve prognoze u smislu oporavka nisam davao, nego sam samo rekao da ne treba očekivati da će sada nastupiti brzi gospodarski rast, već naprotiv, da će taj rast, kada nastupi, biti spor, a oporavak dugotrajan”, zaključio je Rohatinski u razgovoru za Index.
Očekuje se gospodarski pad od 5,5 posto
Ako pretpostavimo da je to jedini dio intervjua u kojem je Rohatinski krivo interpretiran, Rohatinski je za Dow Jones navodno komentirao i pad BDP-a u drugom kvartalu. Rohatinski se suzdržao od pretencioznih izjava, ali rekao je da očekuje dodatno smanjenje pada u narednih šest mjeseci tako da će ukupni pad BDP-a u 2009. godini iznositi oko 5,5 posto.
“No, veliki problem i dalje predstavlja vanjski dug, koji je iznosi 40 milijardi eura, odnosno 87 posto BDP-a”, kaže Rohatinski naglašavajući kako će Hrvatska iduće godine morati pokriti trećinu tog duga. Rohatinski priznaje da će Hrvatska stoga uskoro možda morati izdati nove obveznice kako bi pokrila rastući deficit državnog proračuna, ali ohrabrujuća je činjenica da izdavanje obveznica u vrijednosti od 750 milijuna eura u svibnju ove godine nije obeshrabrila strane ulagače, iako je rejting prema ocjenama investitorskih agencija pao. “Očito je da ulagači smatraju da je Hrvatska u boljem položaju nego što agencije procjenjuju”, kaže Rohatinski.
Dow Jones Newswires piše kako je Hrvatska isključivo zbog Rohatinskog izbjegla najgore posljedice financijske krize. On je, naime, u vrijeme jakog gospodarskog rasta zahtijevao održavanje državnih rezervi na visokoj razini. Zbog te politike, koja se u neka bolja vremena činila konzervativnom, Rohatinskog su znali kritizirati, ali danas se svi slažu da je on spasilac zato što je kunu održao stabilnom.
Ako padne vrijednost kune, rasti će stopa otplate vanjskog duga
Banke u Hrvatskoj krizom su relativno neokrznute, a s obzirom da se uglavnom radi o stranim bankama, većina novčane razmjene odvija se u eurima. To je trend kojeg Rohatinski pomno prati jer zna što bi u takvim okolnostima značila devalvacija kune. “Od vitalne je važnosti očuvati vrijednost kune upravo zato što dvije trećine hrvatske ekonomije operira u eurima”, kaže Rohatinski i navodi primjer Mađarske i baltičkih država kojima je stopa otplate vanjskog duga drastično porasla zbog pada vrijednosti lokalne valute naspram eura.
“Zbog visoke razine vanjske zaduženosti i domaćih zajmova u stranim valutama, bilo kakav poremećaj u tečaju predstavljao bi veliku opasnost za ekonomsku stabilnost”, kaže Rohatinski. Upravo zbog toga je guverner HNB-a više puta odbio molbe bivšeg premijera Ive Sanadera da na tržište izbaci više novca, jer bi tako srušio vrijednost kune što je u vremenima krize najlošiji mogući potez.
Realno je da Vlada neće pokriti deficit proračuna ove godine
Ranije ove godine Rohatinski je tražio od Vlade da eliminira deficit budžeta kroz reforme. No, ta zadaća pokazala se prevelikim izazovom i za Ivu Sanadera i za Jadranku Kosor, što nije iznenađujuće. I Rohatinski se stoga morao pomiriti sa činjenicom da od krpanja rupa u proračunu ove godine neće biti ništa. “Pokušavam biti realan, ali iduće godine moramo provesti nužne reforme”, kaže Rohatinski.
“Bilo je očito da financijski tok kakvom smo svjedočili proteklih deset godina nije mogao trajati vječno. Neke su se zemlje, poput Hrvatske, na to pripremile, a neke nisu. Hrvatska sad također mora popraviti štetu nastalu desetogodišnjim divljim kreditiranjem, ali vjerujem da smo u boljoj poziciji od mnogih europskih tranzicijskih ekonomija. Samo moramo izbjeći veću krizu likvidnosti”, podvukao je guverner HNB-a.
