ZAGREB – Isto kao što je Vladimir Šeks prije nekoliko dana posjetio Osijek kako bi članstvu HDZ-a objasnio sve o planu Lisica, kojim opozicija navodno nastoji srušiti Vladu, tako je potpredsjednik stranke i kandidat za predsjednika Andrija Hebrang posjetio Rijeku, gdje je članstvu pojašnjavao istinu o događajima u državi.
No, najprije je održao tiskovnu konferenciju na kojoj je za “ulijevanje atmosfere pesimizma” i za “širenje straha” optužio medije koji su pod utjecajem opozicije.
Novi list piše kako je otvoreno rekao da je u Rijeku članstvu HDZ-a došao usmenom predajom objasniti pravu istinu o hrvatskoj stvarnosti i energično demantirati neistine o HDZ-u, i to zato jer se medijima ne može vjerovati, a “mi u HDZ-u sami smo si krivi što ne postoji niti jedan desni medij koji bi bio u našim rukama”.
On sve napise o sukobima u vladajućoj stranci, od Šeksa preko Polančeca do Šukera, od Vidoševića do same premijerke Kosor naziva teškim neistinama i potpunim izmišljotinama medija.
“Nikada na Vladu nije bilo napada kao sada, što dokazuje da demokracija u Hrvatskoj nije zrela. Na krizi se pokušavaju sakupljati politički poeni, a opozicija neistinama o sukobima u HDZ-u pokušava destabilizirati vladajuću koaliciju. No, Vlada drži situaciju u rukama i nema razloga za izlazak na ulice”, rekao je Hebrang.
No, medije je izravno optužio i da su atmosferom straha koju su stvorili zapravo izravno utjecali na pad BDP-a i proizvodnje.
“Pad trgovine na malo iznosi 17 posto, što znači da automatski pada i proizvodnja, a istodobno rast štednje građana iznosi 20 posto. To znači da građani imaju novaca, ali ih strah tjera da ga ne troše. Umjesto toga, oni debeloj guski bankarskoj mažu vrat, pa je dobit banaka veća ove godine nego prošle”, rekao je.
Financijski i monetarni krugovi začuđeni su tim izjavama, u kojima Hebrang proziva građane zašto štede umjesto da troše, te medije koji ih, prema Hebrangu, navode na “takvo ponašanje”.
Ekonomisti kažu da ili je riječ o temeljnom nerazumijevanju ekonomskih mehanizama u zemlji ili je treba gledati isključivo u svjetlu predizborne kampanje.
Tako je guverner HNB-a Željko Rohatinski za Novi list rekao kako ne želi komentirati izjave koje su očito u funkciji predizborne kampanje predsjedničkog kandidata.
“Te su izjave namijenjene biračima, pa neka onda birači o njima i kažu što imaju”, kratko je komentirao Rohatinski.
Naime, upravo činjenici da građani u jeku krize nisu podizali svoje depozite, već su nastavili štedjeti, Hrvatska treba zahvaliti da je u prvom valu krize sustav ostao stabilan i praktički netaknut.
Najzaslužnija za to je Hrvatska narodna banka koja se svojim mjerama pobrinula da banke raspolažu dovoljnim rezervama i ulijevaju povjerenje, pri čemu je guverner Rohatinski, kad god je mogao, govorio da su banke stabilne i sigurne.
I Vlada je tada podigla limit osiguranih depozita jer je jedan od glavnih zajedničkih ciljeva ministra Šukera i guvernera Rohatinskog tada bio održati stabilnu depozitnu bazu.
I o tom novcu, koji na banke polažu građani, u velikoj mjeri ovise i državne financije. Stoga, ako građani politikom štednje nekome “mažu vrat”, onda to nisu banke, koje im daju visoke stope na depozite, nego država koja se kod tih banaka i iz te štednje uglavnom zadužuje kako bi financirala svoje deficite.
Ekonomist Dražen Kalogjera veli da štednja u svakom narodu predstavlja glavni izvor, koncentraciju kapitala, za pokretanje investicija i razvoj, pa je napadati građane jer štede totalna glupost.
“Istina je da nema proizvodnje bez potrošnje, ali upravo porezna opterećenja koja je uvela Vlada djeluju destimulirajuće na potrošnju, naglašava Kalogjera. Krizni porez nije k tome ni socijalan, i žalosno je da se na plaćama i penzijama spašava hrvatski proračun”, kaže Kalogjera.
