Ekonomisti, oporba i poduzetnici zgroženi su Vladinim prijedlogom o uvođenju kriznog poreza od pet posto na sve mirovine i plaće u državi iznad tri tisuće kuna.
Danijel Nestić, Ekonomski institut
– Sporna je ne sama odluka da se povećavaju porezi umjesto da se režu rashodi, već i odabir samog poreza. Oporezivanjem dohodaka iznad 3000 kuna zahvaća se vrlo uska baza, vjerojatno manje od milijun ljudi, pa se na taj način ne može mnogo skupiti. Pored toga, povećava se trošak rada i primjena je vrlo komplicirana. Bilo bi pravičnije povećati PDV i trošarine jer bi te poreze paćali svi potrošači, pa i strani turisti.
Ne’ za harač! Ekonomisti, političari i poduzetnici jedinstveni u stavu:
Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke
Problem proračuna su preveliki rashodi, izlaz nije u povećanju prihoda. Ovim potezom će doći do daljnjeg pada potrošnje kućanstava jer im pada raspoloživi dohodak, a tvrtke će izlaz tražiti u otpuštanjima. Na smanjenje kupovne moći manje bi utjecalo smanjenje plaća.
Zoran Milanović, predsjednik SDP-a
– To je porez na lošu vlast, građani to nisu zaslužili. Vlast nema nikakvu antirecesijsku koncepciju, ovo je borba za goli život ove Vlade. Ovakva politika nas vodi u recesijsku spiralu. Odgovora kako izaći iz recesije i dalje nema, ovo je borba za opstanak. Ovaj prijedlog je udar na najsiromašnije, ali i na gospodarstvo.
Slavko Linić, zastupnik SDP-a
– Suludi potez. To je najgora poruka koju je Vlada mogla poslati: nema državne štednje, već se dodatnim porezima želi puniti proračun rasipne države i politike. Vlast će dodatno opteretiti i radnike i poslodavce, još će ih k tome i međusobno posvađati. To nije antirecesijska mjera, već je to potpuno uništavanje gospodarstva. Vlada tako šalje i poruku svijetu kako hrvatski kapital treba zaobići.
Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a
– Takvi prijedlozi idu prema potpunom urušavanju realnog sektora, u kojem je već izgubljeno 50.000 radnih mjesta. Bilo kakvo novo oporezivanje na cijenu rada je nedopustivo. To bi značilo urušavanje gospodarstva. Novi bi porez bio dodatni udar na ionako visoku cijenu rada i na konkurentnost gospodarstva. Po poreznom opterećenju smo među najskupljima u regiji.
Radimir Čačić, predsjednik HNS-a
– Sve nesposobne i neorganizirane Vlade bez gospodarske strategije uvijek ponavljaju istu pogrešku: porezno opterećuju zaposlene i umirovljenike. A sve ostalo što predstavlja stvarni porezni potencijal, prije svega imovina, nije ni dotaknuto. Potreban je porez na imovinu, ali Vlada to ne može realizirati jer ne želi. Uvođenje kriznog nameta je katastrofa, to je predaja Vlade koja priznaje da ništa ne zna.
Ante Babić, neovisni ekonomist
Posljedica uvođenja “kriznog poreza” biti će dodatna erozija konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Država bi od tog novog nameta do kraja godine mogla prikupiti između tri i pet milijardi kuna. Čim se taj zakon pojavi u Narodnim novinama, krenut će lavina promjena ugovora o radu jer će se mnogi željeti prijaviti na plaću do 3000 kuna kako ne bi morali plaćati novi namet. Osim toga, ne vjerujem da će to biti samo privremeni porez.
Damir Novotny, neovisni ekonomist
– To nije mjera koja ide u pravcu poticanja gospodarske aktivnosti. Ona će dovesti do povećanja troška rada i neće potaknuti gospodarsku aktivnost, niti otvaranje novih radnih mjesta, što je Hrvatskoj prijeko potrebno.
Marko Pipunić, vlasnik osječkog Žita
– Nisam još čuo za tu mjeru. Riječ je o vrlo nepopularnom potezu. Ništa mi nije jasno, moram prvo vidjeti taj prijedlog, no čini mi se da on nema smisla i da tako nešto nije provedivo. Nemam pojma što bih vam rekao, to nije dobro, takve mjere nisu popularne ni dobre. Možete mi se slobodno javiti kada budem znao nešto više, kako ne znam o čemu je točno riječ , nemam šo reći.
Ivan Miloloža, vlasnik Munje
– U šoku sam! Ako će nas takve mjere spasiti, onda je bolje da se na velike plaće uvede porez. U Hrvatskoj je 27.000 ljudi koji imaju plaće veće od 15.000 kuna. Kada se to zbroji i odbije porez od 20 posto, država godišnje može na porezu ljudi koji žive jako dobro u ovoj zemlji dobiti milijardu kuna.
Marin Filipović, vlasnik drvne industrije Finvest Corp
– Nemojte me zezati! Stvarno sam u šoku, ne mogu vjerovati u to, kao da se radi o prvotravanjskoj šali. U drvnoj industriji je prosječna plaća 2900 kuna, tako da nas ovakva mjera neće dirati, ali mi se čini da neće proći. Pa tko će kupovati robu od nas?!
