ZAGREB – “Pravilnikom o ovlastima i načinu rada kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)” koji bi trebao stupiti na snagu ovih dana, kontrolorima će biti omogućeno da u postupku provođenja nadzora nad bolovanjima, uz nadzor u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, mogu obaviti i kućnu posjetu, odnosno neposrednu kontrolu osiguranika u kući.
Liječnici-kontrolori HZZO-a u liječničkoj će ordinaciji pregledavati medicinsku dokumentaciju, te ako zaključe da je potrebno dodatno utvrđivanje objektivnog zdravstvenog stanja pacijenta, moći će obaviti i dodatnu kućnu posjetu pacijenta.
U HZZO-u odbacuju sve špekulacije u javnosti o tome da se radi o “psihološkoj mjeri” zastrašivanja pacijenata na lažnim bolovanjima, te poručuju da se smanjivanje stope bolovanja ne može postići jednim člankom pravilnika, već zajedničkim djelovanjem izabranih doktora i pacijenata. Kontrola HZZO-a je, kako napominju, tek zadnja stepenica koja može pomoći da se razjasne eventualne nejasnoće te tako pomogne i pacijentima i doktorima.
Ukoliko pacijent nije kod kuće u vrijeme kada mu dolazi kontrolor, on će na primjeren način pokušati ponovno stupiti u kontakt s pacijentom, te to neće imati za posljedicu nikakve “negativne bodove” za pacijenta, poručuju iz HZZO-a.
Ako pak pacijent ne želi otvoriti vrata kontroloru, nitko ga na to neće prisiliti, niti će zbog toga “biti kažnjen”, tvrde u HZZO-u.
Po podacima HZZO-a pojačanim kontrolama i suradnjom s ugovornim liječnicima, stopa bolovanja na razini cijele Hrvatske je za oko 5 posto niža za prva 4 mjeseca ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je oko 300.000 dana manje bolovanja nego lani, što donosi uštedu od oko 83 milijuna kuna.
Istraživanje koje je prije dvije godine proveo portal MojPosao pokazalo je da je svaki osmi zaposlenik u Hrvatskoj bio na bolovanju iako nije bio bolestan, a broj muškaraca i žena koji odlaze na lažna bolovanja je podjednak.
Zaposlenici koji odlaze na lažna bolovanja (njih 13 posto) činilo je to prosječno 1,4 puta godišnje, a lažno je bolovanje u prosjeku trajalo četiri dana.
Poslodavci su mišljenja, kako je prosječno 25 posto bolovanja lažno.
Na lažno bolovanje češće su odlazili zaposlenici s manje od 18 dana godišnjeg odmora (njih 22 posto), za razliku od onih koji su imali više od 22 dana godišnjeg (njih 10 posto).
Zaposlenici s plaćom do 2.000 kuna češće su izostajali s posla kada nisu bolesni, od onih s većom plaćom. Najmanje su na lažno bolovanje odlazili oni s mjesečnim primanjima većim od 10 tisuća kuna.
Na lažnom su bolovanju češće bile osobe sa srednjom školom, za razliku od onih s fakultetom ili akademijom.
Zanimljiv je i podatak, da je u Istri i Primorju bilo najviše zaposlenika koji su zdravi bili na bolovanju, dok ih je najmanje bilo u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj.
Istraživanje je provedeno na uzorku od više od 1000 posloprimaca i više od 100 poslodavaca.
S portala MojPosao napominju da iako podaci nisu najaktualniji, praksa im je pokazala da promjene u rezultatu prilikom idućeg istraživanja nisu velike i kreću se u okvirima od nekoliko postotaka.
