Za sređivanje javnih financija Svjetska banka Hrvatskoj preporučuje niz zahvata u mirovinskom sustavu, za koji se izdvaja 11 posto BDP-a.
Hrvatska za mirovine izdvaja više od 11 posto BDP-a, a samo na povlaštene mirovine, koje uživa čak 20 posto umirovljenika, otpada 2,2 posto BDP-a. Umirovljenici prosječno imaju samo 29,1 godinu radnog staža i stoga su nužne promjene u mirovinskom sustavu. Upozorava na to u svojoj analizi Svjetska banka, koja Hrvatskoj preporučuje nekoliko poteza koji su dugoročno nužni za održivost sustava, piše Jutarnji list. Među ključnima su preispitivanje povlaštenih mirovina i izjednačavanje dobne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu na 65 godina.
Nakon što je lani završilo prijelazno razdoblje pa žene u punu starosnu mirovinu trenutno mogu sa 60, a muškarci sa 65 godina, Hrvatska će neizbježno idućih godina morati izjednačiti tu dobnu granicu i podići prag umirovljenja za žene na 65 godina. U Svjetskoj banci predlažu da se dobna granica umirovljenja za žene postupno, do 2019., pomakne na 65 godina, a takav prijedlog podupiru i brojni stručnjaci za mirovinski sustav. Većina europskih zemalja (Austrija, Njemačka, Grčka, Velika Britanija) proteklih je godina već podigla dobnu granicu za umirovljenje i pritom su u pravilu izjednačili žene i muškarce. Hrvatska će do 2019. morati izjednačiti žene i muškarce i prema odluci Ustavnog suda iz 2007. godine koja je sadašnji zakon proglasila protivnim ustavnoj odredbi o ravnopravnosti spolova.
‘Izjednačavanje dobne granice za umirovljenje žena i muškaraca je neizbježno. Takve promjene treba raditi postupno i dugoročno pa mi se rok do 2019. čini prihvatljivim,’ ističe prof. dr. sc. Vlado Puljiz s Pravnog fakulteta.
Već sada je izvjesno da će Hrvatska dugoročno morati otvoriti raspravu i o daljnjem povećanju dobi za odlazak u mirovinu za oba spola na 67 ili 68 godina.
Za razliku od izjednačavanja i daljnjeg povećanja dobne granice za žene i muškarce manje je vjerojatno da će država poslušati savjet Svjetske banke i krenuti u preispitivanje povlaštenih mirovina koje prima svaki peti umirovljenik. Naime, od gotovo 200.000 mirovina koje se ostvaruju prema posebnim propisima više od 60.000 je braniteljskih mirovina, za koje je malo vjerojatno da će ih Vlada dirati.
‘Povlaštene mirovine su glavni problem. Hrvatska ima dvostruko više invalidskih mirovina nego EU. Veliki je problem i slab priljev doprinosa. Mladi sve kasnije ulaze na tržište rada i puno je neevidentiranog sivog rada,’ upozorava prof. Puljiz.
Pitanje drugog stupa, i u Svjetskoj banci tvrde da bi sadašnju stopu izdvajanja od pet posto trebalo povećati na 10 posto.
‘S obzirom na kašnjenja u uvođenju drugog stupa i njegovu nisku stopu doprinosa od pet posto, proračunska ostvarenja mirovinskog sustava nisu ispunila prvotna očekivanja,’ ističe se u analizi Svjetske banke.
Unatoč tako visokim stopama izdvajanja za mirovine, godinama pada udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći koji je trenutno pao na samo 41 posto prosječne plaće. Više od 560.000 umirovljenika trenutno prima mirovinu manju od 2000 kuna.
