SPLIT – Punih 10 godina oko Croatia Boat Showa vrtjele su se manje-više iste priče: tko je kupio najskuplju jahtu, koji je od dva Željka – Mitrović ili Kerum – vlasnik najvećeg izloženog broda, koji se poznati vrzmaju po pontonima ili pijuckaju sponzorirano vino na palubi… Kad je došlo na red 11., ovogodišnje izdanje, pojavila se nova ključna riječ – kriza, a najbolja je vijest da se sajam uopće održava. Sve drugo je nadgradnja, makar organizator, šef splitske tvrtke Profectus Vicenco Blagaić, kaže da je broj izlagača i plovila na sajmu sasvim blizu prošlogodišnjem, jubilarnom izdanju.
Malo odstupanje
– Odstupanje je možda nekih pet posto, što je odlično. Nautička industrija nema puno prilika za pokazivanje onoga što nudi, pa se sudjelovanje shvaća kao dobro ulaganje – kaže Blagaić.
Croatia Boat Show se zasad uspio othrvati trendu za koji se činilo da je počeo na nedavnom Bootu u Düsseldorfu, koji je ove godine doživio kataklizmu. Blagaić se tješi da je to bila posljedica pada popularnosti sajmova u zatvorenom prostoru, dok su oni na otvorenom i u moru još uvijek itekako u igri. No, potraje li kriza, budućnost neće biti svijetla ni u splitskoj gradskoj luci.
Ove godine dileri jahtama još imaju zaliha i volje izlagati svoju robu, ali hoće li je imati dogodine, veliko je pitanje. U Profectusu zasad govore o “vjerojatno smanjenom opsegu”, ali ima i crnjih prognoza, s obzirom na to da je prodaja jahti u svijetu pala za desetak posto. Postotak bi mogao biti i veći kad se isporuče svi brodovi koji su trenutno u gradnji. Svoju manifestaciju kriza je doživjela i u takozvanim “posebnim ponudama” leasing kuća, koje prodaju brodove koje ponosni vlasnici nisu uspijevali otplaćivati.
Neslužbeni podaci kažu da su samo od početka ove godine zbog tih razloga banke i druge financijske kuće oduzele čak 80 plovila, koja sad postižu znatno manje cijene na internetskim stranicama leasing kuća. Najveća među njima – Hypo Leasing – na taj način nudi neke vrlo atraktivne morske “igračke”, poput 35-metarskog Tecnomar Velveta, starog pet godina. Taj je brod pod imenom Mates bio “admiralski brod” u floti ambiciozno zamišljenog Croatian Caribbean Yacht Chartera kojeg su svojedobno bili pokrenuli Vicenco Blagaić i Goran Štrok, da bi se nakon nekog vremena taj savez raspao.
Bilo je predviđeno da tjedan dana uživanja na Matesu košta 95 tisuća eura, a CCYC je imao lijep plan – ljeti raditi na Mediteranu, a zimi na Karibima. Kasnije se poslovni plan ponešto promijenio, pa je umjesto onoga Caribbean upalo Emyrates, da bi se na kraju tvrtka ugasila, pod nikad sasvim objašnjenim okolnostima. Nije poznata cijena po kojoj se Mates danas prodaje, taj oglas spada u kategoriju “cijena na upit”.
Manifestacija krize
Zato se znaju neke druge – Kod S Leasinga Erste banke prekrasni krstaš Beneteau Oceanis 473 iz 2005. košta 123 tisuće eura, gliser Crownline 315 SCR iz 2007. 88.000 eura, a jednako stari 15-metarski Atlantis 50 stoji 550.000 eura. Skupo? Novi Atlantis 50, istog godišta, u osnovnoj izvedbi je koštao 850 tisuća eura, dakle bez svega onoga što je neki vlasnik većeg apetita nego novčanika ugradio u svoju nesuđenu jahtu.
Unatoč sve dužoj listi brodova na prodaju u “posebnoj ponudi”, službeni odgovor Hypo Leasinga je PR-ovski hladan:
– Nismo zamijetili osjetan porast broja korisnika koji ne uspijevaju otplaćivati plovila, postotak u zadnjih nekoliko mjeseci je približno sličan onome iz prethodnih godina. Mi se trudimo takvim klijentima maksimalno izaći u susret i ispitujemo sve raspoložive mogućnosti – kažu iz Hypo-Leasinga. Naravno da leasing kuće smatraju da čine sve kako bi pomogle potencijalnim nautičarima, no ni kupci ni dileri posljednjih mjeseci nisu presretni njihovim odnosom. Jedan od njih je i Bruno Bonifačić, direktor zagrebačke tvrtke Barke Bonom.
– Banke ranije često nisu sasvim radile po “pravilima struke”, pa su sad odjednom vrlo rezervirane prema klijentima. Desetak godina sam radio u banci, i znam da je bilo puno nereda, najviše u kriterijima odobravanja leasing aranžmana.
Treba postaviti pravila, ali nije izlaz u ekstremima, pa da je takve aranžmane nemoguće, ili vrlo teško napraviti. I leasing i kredit su proizvodi, i imaju smisla samo ako nađu kupca – kaže Bonifačić.
