ZADAR – Nužan je produktivan dijalog između sustava obrazovanja i sustava gospodarstva, poveznice nije lako naći međutim to je nešto bez čega se ne može. Ovim riječima Dubravka Bacalje mogla bi se rezimirati prezentacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područne službe Zadar „Potreba definiranja elemenata upisne politike za srednjoškolsko obrazovanje- argumenti tržišta rada». U Zavodu za zapošljavanje u Zadru broj prijavljenih mladih ljudi nije velik kada se uspoređuje s ostalim dijelovima Hrvatske. Ipak, univerzalan je problem obrazovanja za jedno zanimanje, a rada na poslu koji često nema veze sa završenim školovanjem. Tako primjerice završeni konobari kojih kao i kuhara kronično nedostaje nerijetko rade „svašta”. Konobar ili kuhar radi kao čistač, dok se završeni komunikolozi zaposle kao komercijalisti, konobari ili pak recepcioneri.
– Tri ili četiri godine školovanja u Hrvatskoj košta nekoliko tisuća eura a osoba koja je završne kuhar radi kao čistač, to nema smisla, upozorava Višnja Perin.
Zbog svega toga važno je usmjeravanje učenika još u školama. Postoji više različitih način putem koji se učenike može motivirati da se opredjele što ranije što će kasnije raditi.
– Mi ih potičemo da odaberu školu ili za nastavak školovanja, dakle za studij, ili za rad jer najgora je varijanta da učenik, kada dobije prvu kvalifikaciju, da ide na zavod za zapošljavanje, smatra pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije Ivan Šimunić koji podsjeća na korisno populariziranje nekih zanimanja, aktivnosti određenih cehova u Zadru no smatra i kako je korisno pismo učenicima osmih razreda osnovne škole koje im je već dvije godine zaredom uputio župan Stipe Zrilić vezano za odluku o upisu srednje škole.
Nakon završene srednje škole na Zavod za zapošljavanje prijavi se njih 20 %. Godišnje se u srednje škole upiše 2 000 učenika od toga 500 učenika su polaznici gimnazija, njih 500 upiše trogodišnji a oko 1 000 četverogodišnji program u strukovnim srednjim školama. Predstavnici Zavoda za zapošljavanje ističu kako su poseban problem zapravo osobe u dobi od 15 do 24 godine koje završe samo osnovnu školu. Oni po njima na neki način „ispadaju” iz sustava obrazovanja.
