ZAGREB – Nerealne cijene stanova i problemi s kojima se zbog aktualne gospodarske krize suočavaju kupci stanova, investitori koji razvijaju projekte stanogradnje, građevinari i banke bile su tema večerašnje emisije Otvoreno na Hrvatskoj radio televiziji (HRT).
Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca u graditeljstvu Hrvatske, rekao je da je najveći problem oko neprodanih stanova u Hrvatskoj koncentriran na području Zagreba u kojem se nalazi najveći dio od ukupno 13.000 neprodanih stanova u Hrvatskoj.
Karakaš smatra da bi se pri traženju rješenja problema neprodanih stanova trebalo koncentrirati na kupce stanova koji bi trebao biti u prvom planu te kojima bi banke sa svoje strane, kao i država sa svoje strane trebale osigurati uvjete za sigurne ulaske građana u stambene kredite.
Danijel Babić, član Hrvatske udruga poslodavaca i Udruge developera, sekcije stanogradnja, rekao je da velik utjecaj na razvoj situacije na tržištu nekretninama mogu imati mediji, jer ukazivanjem na pozitivne primjere i solucije koje su u postojećoj krizi nude kao rješenja mogu pridonijeti ulijevanju sigurnosti kod građana da se odluče na stambene kredite.
NHS predlaže osnivanje Hrvatske jamstvene agencije za stambene kredite
Mario Žižek, član Uprave Raiffeisenbank Austria (RBA), je podsjetio na akciju kojom je RBA banka u suradnji s desetak građevinskih tvrtki koje su njeni korporativni klijenti, odlučila pokrenuti trenutno jedinu akciju dinamizacije hrvatskog tržišta nekretnina. Žižek smatra da će se uskoro i ostale hrvatske banke uključiti u slične akcije te će najvjerojatnije smanjiti kamate na stambene kredite.
Goran Bakula, savjetnik za gospodarstvo pri Nezavisnim hrvatskim sindikatima, kaže pak kako su banke bile te koje su prve počele najavljivati podizanje kamatnih stopa čime su izazvale nesigurnost kod građana i sudjelovale u kreiranju pesimizma na tržištu nekretninama.
Bakula kaže da se NHS zalaže za osnivanje Hrvatske jamstvene agencije za stambene kredite koja bi bila u službi građana tako što bi im omogućavala svojevrsnu sigurnost u aktualnim uvjetima gospodarske krize i vladajuće nesigurnosti na tržištu nekretninama. NHS kao poticajne mjere predlaže da banke uvedu fiksne kamate na stambene kredite i da se krediti izdaju na dulji vremenski rok.
Kao jedan od glavnih problema na hrvatskom tržištu nekretnina u NHS-u ističu to što je prema statističkim podacima svega oko 15 posto zaposlenih građana prijavljeno na ugovor na neodređeno vrijeme, što je poseban problem mladim obiteljima koje nemaju sigurnost u pogledu odluke na stambeni kredit.
Zagreb skuplji od Budimpešte i Sofije
Zvonko Kotarac, predsjednik Udruge poslodavaca Dalmacije, rekao je da bi država mogla odigrati značajnu ulogu u pokretanju tržišta nekretninama, jer, prema njegovim procjenama, država trenutno raspolaže s oko 300 milijuna eura koje je naplatila iz PDV-a za novosagrađene, a neprodane stanove. Smatra kako bi država upravo iz tih sredstava trebala sufinancirati prodaju stanova čime bi se postiglo pokretanje daljnje potražnje i gradnje stanova.
Jasna Biliškov, potpredsjednica Udruge poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, istakla je kako u agencijama za trgovanje nekretninama vlada velika zabrinutost zbog aktualne krize koja je generirala brojne probleme. Najveći od njih su nedostatak posla za agente koji se bave prodajom stanova zbog čega su pojedine agencije prisiljene na zatvaranje svojih ureda.
Danijel Babić je rekao kako unatoč postojećoj zalihi od 13.000 stanova, u Hrvatskoj ipak postoji prava potreba za novim stanovima, međutim ljudi se boje ući u kredite. U prilog takvom raspoloženju idu i nerealne cijene stanova u Zagrebu gdje se kvadrat stana prodaje za iznos od oko 1.700 eura, dok se u centru grada za kvadrat stana traži i do 9.000 eura. Uspoređujući ove cijene sa cijenama u primjerice Budimpešti ili Sofiji, stanovi u Zagrebu su skuplji nego u mađarskoj odnosno bugarskoj prijestolnici.
U postojećim tržišnim uvjetima najtraženiji su stanovi manje kvadrature, međutim stručnjaci ističu kako unatoč određenom padu cijena stanova kupaca baš i nema. Prodaja stanova u posljednjih nekoliko mjeseci je pala za čak 80 posto što dovoljno govori o ozbiljnosti problema u kojem se potencijalni kupci stanova trenutno nalaze.
Sazrijevanje tržišta
Zdenko Karakaš je istaknuo kako precjenjenosti stanova u Hrvatskoj znatno doprinosi nerealno visoka cijena zemljišta koja u prosjeku ima učešće od oko 22 do 25 posto na ukupnu cijenu stana. Karakaš smatra da je to nedopustivo te da bi trebalo uvesti reda u tržište zemljištem koje uvelike diktira konačnu cijenu stanova.
Jasna Biliškov je podsjetila na problem građana koji imaju novaca i potrebu za novim stanom, ali se svejedno ne usuđuju na kupoprodaju stana u postojećim uvjetima. Biliškov smatra kako ubog toga treba poraditi na vraćanju povjerenja građana kako bi došlo do ponovnog pokretanja posla na tržištu nekretninama.
Danijel Babić je pak zaključio kako je postojeća kriza donijela i neke dobre rezultate poput onog da je došlo do sazrijevanja tržišta odnosno kupci su postali izbirljiviji te sve više traže kvalitetnije stanove na kvalitetnijim lokacijama.
