ZAGREB – Sindikati će pristati na zamrzavanje plaća radnika tek nakon što im se dokaže da su sve druge mogućnosti štednje iscrpljene. Plaće, mirovine i socijalna prava mogu se zadnji dirati jer su ionako premali za normalan život. Istaknuo je to predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Damir Jakuš.
Vladine antirecesijske mjere više su smjernice. Jakuš se pita što znači najavljena ušteda dvije milijarde kuna u svim segmentima poslovanja javnih poduzeća, jer se toliko ne može uštedjeti samo na menadžerskim plaćama, karticama, mobitelima i sl. Tvrdi da će se smanjiti i investicije što će pogoditi brojne kooperante državnih tvrtki.
Jakuš je predstavio prijedlog za ublažavanje recesije kapitalnim ulaganjem u poljoprivredu. Investiralo bi se 525 milijuna kuna u plasteničku proizvodnju, što bi osiguralo zapošljavanje najmanje 3000 ljudi, a investicija bi se isplatila već za godinu do dvije.
Tim ulaganjem bi se ostvarila proizvodnja povrća vrijedna između 342,5 milijuna kuna i 475 milijuna kuna godišnje, za koliko bi se smanjio i uvoz hrane, te pomogao razvoj ruralnih dijelova Hrvatske i ojačao položaj malih poljoprivrednika uoči ulaska u EU, naglašava Jakuš.
Za financiranje programa trebalo bi preraspodjeliti poljoprivredne subvencije koje ove godine iznose devet milijardi kuna, te educirati buduće proizvođače i agronome u savjetodavnim službama, rečeno je na konferenciji.
Antirecesijski fond za spas gospodarstva
Umjesto najavljenog novog pritiska na plaće zaposlenih u javnim i državnim službama i izazivanja novih socijalnih tenzija, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika predlaže Vladi formiranje svojevrsnog antirecesijskog fonda.
U njega bi sredstva izdvajali svi zaposleni u Hrvatskoj. Služio bi za poticanje gospodarstva i očuvanje radnih mjesta, a tvrtke bi iz njega mogle povlačiti sredstva s odgodom povrata dok traje recesija, pojašnjava sindikat.
Građani koji bi izdvajali u fond bili bi istovremeno i njegovi dioničari, a povrat sredstava uloženih u fond jamčila bi država. Tako bi se umjesto pritiska na plaće 240.000 proračunskih korisnika izlazak iz krize ravnomjerno raspodijelio na svih 1,25 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj, a gospodarstvo bi dobilo jeftin novac za financiranje proizvodnje i očuvanje radnih mjesta.
Njihovim prijedlogom bi se umjesto s 6%-tnim smanjenjem osnovice za izračun plaća državnih i javnih službenika, teret izlaska iz krize financiro s npr. 1% iznosa mjesečne plaće, a ravnomjerno bi ga podijelili svi slojevi hrvatskog društva koji privređuju, uz realnu mogućnost povrata uloženih sredstava nakon izlaska iz krize.
