VELI IŽ/ZADAR – U Velom Ižu danas je održana tiskovna konferencija povodom osnivanja Dalmatinskog saveza za otoke, čiji je inicijator Hrvatske narodne stranke na čelu s dopredsjednikom Jozom Radošom.
Dalmatinski savez za otoke okuplja predstavnike otoka Zadarske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. Za predsjednika Saveza izabran je Denis Barić, predsjednik Interesnog odbora za otoke Gradske organizacije HNS-a Zadar.
– Otoci su naše blago te mi je drago što je upravo Hrvatska narodna stranka inicijator osnivanja Dalmatinskog saveza sa otoke. Otvoreni smo za suradnju sa nestranačkim osobama, također kao i sa drugim strankama u ovome projektu. Naravno, sve sa ciljem da postignemo ono što želimo, a to je da poboljšamo život, razvoj i očuvanje otoka. Ova organizacija ima također za cilj da stvori dodatne, specijalne mjere boljih uvjeta života ljudi na otocima, rekao je u svom govoru Radoš.
Veće ovlasti lokalnim zajednicama
Radoš ističe kako bi u uzoru na zemlje Europske unije i u Hrvatskoj veće ovlasti trebale imati lokalne zajednice.
– Dio našega programa je i taj da lokalne zajednice imaju veće ovlasti nego što to imaju. Hrvatska je visoko centralizirana zemlja te se samo 10 posto javnoga novaca prikuplja i troši na razini lokalnih zajednica, dok ostalih 90 posto troši država. Prosjek izdvajanja sredstava za lokalne zajednice u Europi je 25 posto, dok je u skandinavskim zemljama taj iznos čak 50 posto. Ono što mi želimo je da dođemo bar do europskog prosjeka. Lokalne zajednice trebale bi imati ovlasti oko komunalne politike, što bi ustvari i trebala biti njihova središnja ovlast. Također, više ovlasti lokalne zajednice trebale bi dobiti i oko obrazovanja, kulture, socijalne politike, zdravstva, zaštite okoliša i prostornog planiranja.
Problem trajektne luke Bršanj
Trajektna luka Bršanj na otoku Ižu jedina je luka na Jadranu bez javne rasvjete, čekaonice za putnike, popratnog sadržaja te zahoda. Trajektno pristanište u luci Bršanj izgrađeno je prije dvadesetak godina.
Rekonstrukcija pristaništa bila je 2005. godine, no problem rasvjete ni tada nije riješen, iako do prvih kuća koje imaju struju ima svega 200 metara zračne linije. Pitanje je uopće kako je pristanište dobilo uporabnu dozvolu jer ono ne udovoljava baš nikakvim humanim, a kamoli tehničkim i sigurnosnim uvjetima.
Problem uljarske zadruge s vodom
– Uljarska zadruga „Veli Iž” zadnja je tvrtka koja je ostala veloiška, sve ostalo je privatizirano. Imamo 192 zadrugara, drugim riječima, imamo cijeli otok u svom poduzeću. U našem programu je proizvodnja eko-maslinovog ulja, koje je ekstra kvalitetno i skupo. Veliki nam je problem voda. Prošle godine smo imali sto sušnih dana, urod je bio fenomenalan, ali plod nije mogao sazrjeti. Nedostatak vode nam onemogućava da možemo računati na količinu ploda na koju možemo računati. Također smo jedina zadruga u Zadarskoj županiji koja maslinovo ulje proizvodi sa dva sistema. Naši projekti su skupi, i mi tražimo da nam se pomogne u nabavi sredstava mehanizacije koja bi bila potrebna za proizvodnju eko.gnojiva. U tom slučaju bi mi prešli na proizvodnju eko-maslina, vrstu visoke kvalitete masline. Drugi projekt nam je da aktiviramo objekte koje imamo. Jedan dio objekata je u najmi, a drugi želimo aktivirati, rekla je upraviteljica Uljarske zadruge „Veli Iž”, Jasenka Banić.
