ZAGREB – NATO je zabrinut oko slovenskog problema u vezi s ratifikacijom pristupnog protokola s Hrvatskom. No, nada se da će ipak sve zemlje članice ispuniti obvezu koju su preuzele u Bukureštu, izjavio je glasnogovornik NATO-a James Appathurai.
NATO se nada da će slovenski političari dogovoriti, odnosno ispoštovati dogovoreno lani na summitu NATO-a u Bukureštu. Tada je svih 26 zemalja članica uputilo pozivnicu za članstvo Hrvatskoj i Albaniji. Istovremeno su se obvezali da će ratificirati pristuopne protokole kako bi te dvije zemlje mogle sudjelovati kao ravnopravne članice NATO-a na summitu saveza u travnju.
Appathurai je rekao da je ratifikacija protokola unutarnji proces u Sloveniji u koji se NATO ne može miješati. Dosad su protokol ratificirale 23 zemlje članice Saveza, a do kraja tjedna očekuje se dovršetak cijelog procesa. NATO se nada da Slovenija neće biti jedina koja to neće obaviti na vrijeme.
Na pitanje što je s Albanijom u slučaju da Hrvatska bude blokirana ako Slovenci raspišu referendum, Appathurai je rekao kako vjeruje da ta dva procesa nisu povezana.
Slovenija šalje ratifikaciju NATO-u?
Izvanredna sjednica slovenskog parlamenta na kojoj će se odlučivati o inicijativama da se ratifikacija hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO savez ospori na referendumu održat će se već sutra, s početkom u 15 sati.
Takvu odluku donio je jutros kolegij predsjednika slovenskog parlamenta Pavla Gantara. Kako je izjavio Gantar, riječ je o vrlo važnoj odluci jer se sazivanjem sjednice dan prije nego što je planirano omogućuje da Slovenija, unatoč kratkoći rokova, na vrijeme “iako za dlaku” pošalje ratifikaciju hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO depozitaru Atlantske povelje, Sjedinjenim Američkim Državama.
Kako je objasnio Gantar, slovenski pravnici nisu jedinstveni u ocjeni može li se inicijativa Udruge “Zavod 25. lipnja 1991. godine”, koja je u Parlament u ponedjeljak uložila više od potrebnih 2500 potpisa kojima se inicira referendum, zaustaviti.
Predsjednik te udruge Marjan Podobnik izjavio je da će postupak prikupljanja dodatnih 40.000 potpisa, kojima bi se osiguralo provođenje referenduma, zaustaviti ako Parlament prihvati njegovu verziju izjave o graničnim pitanjima s Hrvatskom. No, to je vrlo malo vjerojatno, s obzirom na to da će parlament odlučivati o blažem tekstu izjave u kojoj se ne navodi izričito da je Slovenija prilikom osamostaljenja imala cijeli Piranski zaljev i nesmetan izlaz na otvoreno more, kako je to zahtijevao Podobnik.
Gantar je pojasnio da će zbog toga prikupljanje dodatnih potpisa za referendum vjerojatno početi teći u četvrtak, 19. veljače, inicijatori bi imali 35 dana za prikupljanje potrebnih 40.000 potpisa i taj bi proces trajao do 25. ožujka, a nakon toga inicijatori bi u roku sedam dana morali priopćiti jesu li potpise prikupili ili ne. To znači da bi, ako ne prikupe potpise, Slovenija 2. travnja već mogla imati ratificirani protokol o ulasku Hrvatske u NATO savez potpisan i upućen depozitaru.
“Bit će vrlo tijesno, ali možemo uhvatiti rokove”, rekao je Gantar. Premijer Borut Pahor izjavio je jučer da je referendum na kojemu bi se birači izjašnjavali o već ratificiranom pristupnom protokolu Hrvatske nepotreban. On je pozvao birače da inicijatorima ne daju svoje potpise za referendum, a da bi Vlada u slučaju da potrebni potpisi ipak budu prikupljeni, povela intenzivnu kampanju kako bi i na referendumu bio potvrđen već ratificirani pristupni protokol Hrvatske.
Mogući referendum je farsa
Premijer Ivo Sanader izjavio je jučer kako očekuje da će Hrvatska na summitu NATO-a u Strasbourgu i Kielu početkom travnja biti predstavljena kao punopravna članica tog vojno-obrambenog saveza. Naglasio je kako ne misli da će Slovenija raspisati referendum o pristupanju Hrvatske NATO-u. To je farsa koja ničemu ne vodi. Sjevernoatlantski savez nema vremena ni luksuza baviti se treba li Hrvatska ili ne u NATO. Poručio je kako očekuje da će Slovenija što prije ratificirani dokument o pristupanju Hrvatske u NATO proslijediti u Washington.
Najavio je da bi se do kraja veljače trebao sastati sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom.
