ZAGREB – Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u prosincu je bilo evidentirano 240 tisuća nezaposlenih. Istodobno u nekim tvrtkama mjesecima traju otvoreni natječaji za deficitarna zanimanja, ali radnika nema. Misterij je to koji godinama muči hrvatsko tržište rada, a odgovora ima onoliko koliko ima socijalnih partnera.
Iz perspektive poslodavaca, stvari su jasne: radnika uvijek ima, ali ne onih koji njima trebaju. Takva situacija frustrira, jer ih tjera na uvoz radne snage, a onda im se prigovara da su socijalno neosjetljivi. Rješenje se očito može pronaći samo u suradnji s ostalim socijalnim partnerima, svjestan je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić.
Poslodavci bi trebali preuzeti inicijativu u kreiranju programa za obrazovanje radnika koji su im potrebni, te u izravnom kontaktu s učenicima utjecati na profil budućih radnika. Vrlo je bitno i omogućiti učenicima obrazovanje uz praksu, naglašava Mudrinić.
Treba li nam uvoz radne snage?
Iz perspektive Vlade, nužno je naći ravnotežu između potreba poslodavaca i socijalne činjenice velikog broja nezaposlenih. Viđenja korijena tog problema su različita, sažima ih potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Sindikati su, očekivano, protiv bilo kakvog uvoza strane radne snage jer tvrde da istih profila radnika ima napretek na Zavodu za zapošljavanje. Na pritužbe da usprkos tome brodogradnju muči kronični manjak više od tisuću radnika, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić uzvraća da ta priča ima i svoje naličje.
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom
Zbog takvog stanja na tržištu rada vrlo je važan novi Zakon o strukovnom obrazovanju, koji je dio procesa usklađivanja s europskim zakonodavstvom. Ipak, usklađivanje s EU, ističe potpredsjednica Kosor, nije glavni cilj, već je to usklađivanje sustava obrazovanja s potrebama gospodarstva.
Rezultati novog zakona bit će vidljivi tek od 2013. godine, jer se radi o dugotrajnom procesu. Dio tog procesa je i cjeloživotno obrazovanje, u kojemu kod nas sudjeluje vrlo malo odraslih osoba, kaže Vilim Ribić.
Tražeći ravnotežu između potreba poslodavaca i velikog broja nezaposlenih, socijalni partneri su se ove godine, u svjetlu recesije, malo više nagnuli na stranu sindikata. Tako je kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u odnosu na prošlu godinu smanjena za oko 2300 dozvola, a u odnosu na zahtjeve poslodavaca gotovo je prepolovljena.
Lani je bilo izdano oko 10.200 radnih dozvola, ove godine je zatraženo više od 14 tisuća, a odobreno je 7859. Broj radnih dozvola za graditeljstvo je više nego prepolovljen, jer je ta djelatnost prva na udaru recesije i pada zaposlenosti.