ZAGREB – Zbog plinske krize čak četvrtina naše industrije pretrpjela je izravnu štetu. Prema procjenama HUP-a, riječ je o gotovo dvije miljarde kuna gubitaka.
Isto tako je procjena da su štete između 1 posto ukupnog prihoda na godišnjoj razini, od tih 25 posto tvrtki koje su prijavile štetu, do čak 10-ak posto, odnosno 30-80 posto dobiti za 2008. godinu, izjavio je Đuro Popijač, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
Jedna od najteže pogođenih je tvrtka za proizvodnju akumulatora, Munja. Popucali su im strojevi, pumpe. Dijelovi opreme uništeni su. Siječanj je toj tvornici top-sezona. Za njih je zbog toga gubitak nemjerljiv. Prema riječima Ivana Milolože, predsjednika Uprave Munje, u ove neradne dane gubili su oko dva milijuna kuna na dan.
I Limexu iz Donjeg Miholjca, jednom od najvećih europskih proizvođača građevinskih mješalica i kolica plin je glavni energent. 700 radnika dva je tjedna moralo na prisilni godišnji odmor. Samo u proizvodnji gubici su dva milijuna kuna. Hrvatska gospodarska komora izdavanjem potvrda o tzv. višoj sili nastoji pomoći izvoznicima koji kasne s isporukama naručiteljima.
Plin će utjecati i na gospodarski rast. Proračun je skrojen uz planirani rast BDP-a od 2 posto. Plinska kriza, tvrde gospodarstvenici, mogla bi ga umanjiti. Zbog plinske krize, globalne recesije i usporavanja gospodarskog rasta, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, mogu se očekivati i potresi na burzi rada i otpuštanje radnika. Koliko? Još nema procjena.
