ZAGREB – Porast plaća političkim dužnosnicima u vremenima kada zemlja, kao i ostatak svijeta, zapada u krizu, prenerazio je sindikalne čelnike, dok je oporbene političare ostavio pomalo ravnodušne. “To je katastrofa. U godini krize kada bi se trebalo poticati gospodarstvo, odnaroda rođeni političari neodgovorno upravljaju državom, koristeći pritom argumente koji ne drže vodu”, ocijenio je Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata. Premda su zbog zakonskog automatizma poskočile dužnosničke plaće, Matijašević upravo u tome vidi “katastrofalnu” politiku koja se trenutno odigrava u Hrvatskoj.
“Kolektivnim ugovorom su se morale razlučiti pozicije u državnoj upravi”, drži čelnik HUS-a govoreći o tome da se dužnosnička osnovica morala odvojiti od one službenika i namještenika u javnoj upravi i lokalnoj samoupravi, ali to se očito nije napravilo te je domaća “demokracija opet pokazala svoju nakaradnost”.
“Menadžerske plaće od 30 do 500 tisuća kuna puno su ozbiljniji društveni problem”
Iako Vilim Ribič iz Matice hrvatskih sindikata isprva nije htio komentirati porast plaća zaposlenicima na Markovom trgu kazavši da ga “uopće ne zanimaju”, poslije je naglasio kako u tome ne vidi velik problem te da bi se, po njegom mišljenju, novinari trebali baviti “menadžerskim plaćama, koje se kreću od 30 do 500 tisuća kuna, što je puno ozbiljniji društveni problem.
Osim toga, Ribič je umjesto davanja komentara na rast prihoda političarima, zabrinjavajućim ocijenio porast plaća državnim službenicima i namještenicima, nazvavši je “finom korupcijom”. “Novac se preljeva iz šupljega u prazno, tako da se oduzima od stvarnim radnicima da bi se dalo onim koji u ovoj zemlji parazitiraju – kupuju se izbori na sve načine”, pojasnio je Ribič.
“Političari porast plaća s obzirom na godine staža sebi ostavljaju, a ukidaju službenicima”
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podsjetio je kako su dužnosničke plaće porasle automatizmom, “jer se osnovica povećala za 6 posto, a kako je njihov koeficijent prilično visok, tako to nije iznenađujuće”. I Sever je ukazao, po njegovom mišljenju, na neusporedivo značajniji problem, a to je “porast plaća od 0,5 posto državnim službenicima i namještenicima, s obzirom na godine staža, koji bi se prema prijedlogu Vlade trebao ukinuti, a da se pritom isti mehanizam ne ukine političkim dužnosnicima”.
Dakle, “štedjelo bi se na leđima onih koji održavaju taj sustav, pa je očito da vrijedi ona rimska – što je dopušteno jednima, nije i drugim”, upozorio je Sever, a pritom se ovisno o situaciji “koriste različiti argumenti”. HNS-ovka Vesna Pusić tek smatra da je “loš trenutak za porast dužnosničkih plaća”, dok SDP-ovac Josip Leko ističe da bi se “u godini recesije političari bi trebali solidarizirati s građanima”.
“Obustava plina gospodarstvu bi trebala biti zadnja mjera”
Europska plinska kriza koja se zbog političkih odluka uvelike odrazila na hrvatsko gospodarstvo, dok je u toplini ostavilo cijelu državnu upravu, samo je “još jedan u nizu dokaza da demokracija u Hrvatskoj funkcionira na nakaradan način”, rekao je Matijašević. Naime, kako je gospodarstvo upravo onaj dio društva koji puni državni proračun, za očekivati je da upravo taj sektor ima prioritet, pa isključivanje plina državnoj upravi “ne bi bila nikakva žrtva”.
“Obustava plina gospodarstvu bi trebala biti zadnja mjera”, poručio je Matijašević, dok je Ribič istaknuo da je vladajuća politika time “pokazala da kreira sve odnose, kriterije i vrijednosti, a rad očito nije primarna vrijednost”.
Vlada nema plana te djeluje isključivo u kriznim situacijama
Sever nije stavio naglasak na posljedice, “koje u cijelosti nisu poznate”, nego je za Vladine “plinske” mjere potražio uroke – “djeluje se ad hoc, situacijski, isključivo u kriznim situacijama”, čime vladajući političari pokazuju da “država nije pripravna za ovakve nesvakidašnje krize”. “Pritom trpi gospodarstvo, a što nije posljednji put”, zaključio je Sever.
