ZAGREB – Hrvatska je od 15. siječnja 1992. međunarodno priznata država. Prije 17 godina gotovo trećina Hrvatske bila je pod okupacijom jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba, a Hrvatska vojska vodila je borbu za obranu države od agresora.
Nakon što su zemlje EU-a priznale RH, još tijekom dana uslijedila su priznanja i drugih pa su nas 15. siječnja 1992. priznale Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska. To su već prije učinile Sveta Stolica, Njemačka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.
Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske svakako su bile Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman označio je 15. siječnja 1992. danom koji će zlatnim slovima biti uklesan u sveukupnu četrnaeststoljetnu povijest hrvatskoga naroda.
Njemačka je priznanjem Hrvatske još 18. prosinca 1991. godine izazvala prijekore, ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju među ostalim tadašnjim članicama Europske zajednice. Kada su ostale zemlje te organizacije, današnje Europske unije, priznale Zagreb, Bonn je već potpisao protokol o uspostavi diplomatskih odnosa.
Sljedećih su dana europski pisani i elektronički mediji gotovo bez iznimke pozdravljali odluku svojih vlada. Izuzev njemačkih medija koji su priznanje Hrvatske slavili i kao njemačku diplomatsku pobjedu, ostali su isticali da su političari sa zakašnjenjem shvatili što se događa u tadašnjoj Jugoslaviji, kritizirajući njihovu dotadašnju neučinkovitost.
Počast poginulim braniteljima
U povodu 17. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, s predstavnicima braniteljskih udruga, položila je jučer vijence i zapalila svijeće ispred Zida boli, Središnjeg križa i groba prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te kod Zajedničke grobnice neidentificiranih žrtava iz Domovinskog rata, na zagrebačkom Mirogoju.
Ovo je trenutak kad trebamo zastati i pokloniti se onima koji su najzaslužniji za obranu Hrvatske, za slobodnu i neovisnu Hrvatsku, a to su, svakako, hrvatski branitelji i prvi hrvatski predsjednik, rekla je Kosor tom prigodom. Podsjetila je da su iza poginulih branitelja ostali članovi njihovih obitelji, koji žive težak život, te da stasa generacija njihove djece, koja također ima probleme na koje država treba obratiti pozornost. Kosor je upozorila i na problem nestalih, najteži humanitarni problem u Hrvatskoj te naglasila kako Vlada čini sve da bi ga riješila što je moguće prije.
Danas će predsjednik Vlade Ivo Sanader primiti predstavnike ratnih zapovjednika postrojbi iz 1991./1992. godine, te predstavnike Udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
