ZAGREB – Budući da su potrebe domaćeg tržišta za pršutom dvostruko veće od njegove sadašnje proizvodnje od oko 700.000 tona, uvozni jeftini pršuti, posebno u ugostiteljstvu, prodaje se kao »domaći« – dalmatinski, istarski i drniški.
Stjepan Kušec, predsjednik Udruge proizvođača svinja, kazao nam je da proizvođači svinja u Italiji i Sloveniji, od kud se najčešće uvoze jeftini pršuti, nemaju velike ulazne troškove u njihovoj proizvodnji. Dodao je da naš seljak, ako hoće prodati samo jednu svinju, mora platiti 130 kuna na ime evidencije prometa, dok zarada po svinji teškoj 100 kilograma iznosi samo 128 kuna.
»Domaći pršuti neusporedivo su kvalitetniji od uvoznih, ali uvoznici mesa, uz nedovoljnu domaću proizvodnju koja je u velikom padu, diktiraju pravila igre na domaćem tržištu«, napominje Kušec.
Zdenko Kojić iz Pršutane Posedarje kaže da postupak proizvodnje drniškog pršuta traje 18 mjeseci, a za njegovu proizvodnju važni su lokacija, odnosno pušnica otvorena prema vjetrovima, posebno buri, i dim od grabova drveta.
U sklopu zaštite samo devet autohtonih domaćih proizvoda, zaštićen je istarski i drniški pršut, ali se ta zaštita na domaćem tržištu, posebno u turističke svrhe, slabo vrednuje, odnosno plaća.
Primjerice, drniški se pršut star četiri godine za vrijeme sušenja »prepolovi«, jer s 36 kilograma padne na 20 kilograma. Domaće tržište koje je zatrpano robom iz uvoza može podnijeti godišnju isporuku od oko 1,3 milijuna komada kvalitetnog pršuta.
Sada se u Hrvatskoj proizvodi gotovo upola manje, dok je sve ostalo »roba iz uvoza«. Pršuti se uvoze iz Italije, Slovenije, Mađarske, BiH…
Osim pršuta, uvoz svinja na domaće tržište u nekoliko se posljednjih mjeseci osjetno povećao. Tako je na početku prošle godine uvozna kolona svinja, prosječne dužine od jednoga metra, iznosila 168 kilometara, a nedavno se povećala na 211 kilometara.
Intencija Operativnog programa svinjogojstva je da se smanji uvoz i poveća domaća proizvodnja kvalitetnog svinjskog mesa.
Posao s pršutima, ali i drugim mesnim proizvodima, mogao bi biti i te kako isplativ, no problem je što svinje iz farmskog uzgoja više nisu debele, pa nema kvalitetne šunke od mršave svinje. Cijene pršuta, pak, na domaćem tržištu kreću se od 65 kuna po kilogramu u Konzumu do 140 kuna u specijaliziranim trgovinama.
Pohvalno je i da je Mesna industrija Pivac nedavno pripremila knjigu od 50 recepata koji se u prvom redu odnosne na jela od pršuta s bure.
Najskuplji pršuti se prave u Španjolskoj gdje se, kada dozriju, prodaju i po 1500 eura za komad, odnosno 230 eura po kilogramu. Inače, kilogram pršuta u EU u prosjeku je oko 30 eura, kolika je u Slavoniji cijena manjeg kulena.
HGK: Uvezeno 27.000 tona mesa i živih životinja
Mesa i živih životinja u prvih šest mjeseci prošle godine u Hrvatsku je uvezeno u vrijednosti 107 milijuna dolara, a izvezeno za 35 milijuna dolara. Mesa se uvezlo 27.000 tona i to najviše iz Austrije, Njemačke i Nizozemske. Uvoz živih životinja, u prvom redu svinja, iznosio je 20.000 tona u vrijednosti 72 milijuna dolara.
