ZAGREB – Najdulje radno vrijeme u jednom tjednu ubuduće će moći biti najviše 48 sati, od čega se 40 sati, kao što je to i sada, odnosi na puno radno vrijeme, dok se preostalih osam sati odnosi na prekovremeni rad, što je za dva sata manje nego što je propisano sada. Najkraći godišnji odmor, umjesto sadašnjih 18 radnih dana, povećava se na minimalno četiri tjedna, a ulaskom u EU ukida se radna knjižica, te će je zamijeniti e-kartica mirovinskog osiguranja.
To je samo manji dio od pedesetak izmjena u Zakonu o radu (ZOR) kojim se on usklađuje s europskim direktivama, a koji je Vlada uputila u saborsku proceduru.
Izmjenama ZOR-a precizira se na koji način poslodavac radno vrijeme može rasporediti i organizirati, što se prilagođava specifičnostima djelatnosti. Recimo, zbog prilika na tržištu ili povećanja opsega posla, radno vrijeme regulira se različito po danima – u jednom tjednu radnik može raditi više sati, a u drugome manje, ali prosječno u četiri mjeseca radni tjedan ne smije biti dulji od 40 sati. Preciziran je i institut preraspodjele radnog vremena, što znači da u nekim slučajevima, primjerice u turizmu, radnik može tjedno raditi do 60 sati, ali tako najdulje četiri mjeseca. Za takav rad poslodavac će morati pribaviti pismenu suglasnost radnika. Postoji mogućnost takvog rada i šest mjeseci, ali onda to mora biti regulirano kolektivnim ugovorom.
Sindikatima su upravo te dvije novine sporne, pa će o njima još razgovarati s poslodavcima i Vladom. Sporne su im i neke odredbe koje se tiču kolektivnih ugovora. Naime, predviđa se mogućnost proširenja kolektivnih ugovora, a posebno će tripartitno tijelo procijeniti postoji li za to proširenje javni interes.
U slučaju proširenja na cjelokupnu djelatnost, ugovor se ne bi odnosio na tvrtke u kojima je već sklopljen. Stoga će se razgovori o tim prijepornim odredbama nastaviti. Kada je riječ o usvojenim izmjenama, osim određivanja najkraćega godišnjeg odmora od četiri tjedna, Zakon propisuje da poslodavac mora radniku isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Također se novim izmjenama prava zaposlenih na određeno i na neodređeno vrijeme – izjednačuju. To znači da radnik zaposlen na određeno vrijeme, ako ima iste uvjete i kvalifikacije te ako obavlja isti posao kao i radnik na neodređeno vrijeme, mora imati i istu plaću.
Novim izmjenama u ZOR-u ukida se svaki oblik diskriminacije, pa se tako izjednačavaju prava muškaraca i žena.
Uskoro o potpuno novom ZOR-u
Već početkom iduće godine počet će velika rasprava i pregovori o potpuno novom zakonu o radu u kojem će se nastojati unaprijediti i ostale odredbe. Dakako, u tim će pregovorima glavnu riječ imati sindikati i poslodavci.
Agencije ubuduće kao poslodavac
Zakonom se regulira i rad Agencija za privremeno zapošljavanje. Njih će se tretirati kao poslodavca koji na temelju sporazuma o ustupanju radnika ustupa svog radnika drugom poslodavcu, i to za obavljanje privremenih poslova. Sporazum mora sadržavati podatke o broju ustupljenih radnika, vremensko razdoblje na koje se ustupaju, mjesto rada, poslove koje će obavljati, radne uvjete i način na koji korisnik Agenciji mora dostaviti podatke za isplatu plaće.
