ZAGREB – Hrvatski sabor zasjedanje je nastavio raspravom o paketu zakonskih prijedloga vezanih uz zdravstvenu reformu – prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, o obveznom zdravstvenom osiguranju i izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, što, izjavio je resorni ministar Darko Milinović, pokazuje hrabrost Vlade da u reformu zdravstva krene u vrijeme financijske krize.
Temelj – reforma primarne zdravstvene zaštite
Milinović je kao temelj zdravstvene reforme označio reformu sustava primarne zdravstvene zaštite. Najavio je da se primarna zdravstvena zaštita u tom smislu kani ojačati pozicioniranjem domova zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite, u cilju da se pružanje zdravstvene skrbi u što većoj mjeri usmjeri na prevenciju, očuvanje i unapređenje zdravlja.
U zdravstveni sustav uvodi se davanje koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Sukladno decentralizaciji ovlasti, koncesiju za pružanje ove javne usluge daje županija. Milinović je najavio da bi u idućoj godini država trebala decentralizirati oko 435 milijuna kuna za domove zdravlja i županijske bolnice, koje će država i dalje pomagati.
Predviđa se osnivanje Savjeta za zdravlje koji će uz sudjelovanje drugih subjekata planirati i razvijati zdravstvenu zaštitu na području jedinice područne samouprave. Vlada je predvidjela nadležnost HZZO-a nad sustavom dopunskog osiguranja, a uz povećana proračunska izdvajanja za programe u zdravstvu, predviđeni su i novi izvori financiranja.
Predviđeno je unaprjeđenje postojećeg sustava sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite, a utvrđuju se i kategorije osiguranih osoba za koje državni proračun pokriva premije za dopunsko zdravstveno osiguranje. Reorganizacija sustava hitne medicinske pomoći podrazumijeva prenošenje tog sustava iz domova zdravlja na poseban zavod, kako na državnoj tako i na županijskim razinama.
Nastavak čvrste ruke
Milinović je najavio nastavak “čvrste ruke” u racionalizaciji troškova bolnica i HZZO-a, napomenuvši kako je dug bolnica s 3,8 milijardi kuna krajem ožujka ove godine smanjen na 1,7 milijardi kuna. Ustrajat će, kaže, i na strogoj primjeni propisa o bolovanju – stopa bolovanja je s 4,2 posto prije deset mjeseci smanjena na 3,5 posto.
Napomenuo je i da je prihvatio prijedlog sindikata na GSV-u da se posebno zaštite najteže bolesni, i to na način da osobe nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja počnu dobivati 50 posto naknade, a posebno će biti zaštićeni oni s najtežim bolestima.
Odbacio je prigovore da uvodi nove participacije, ističući kako više od milijun ljudi neće plaćati participaciju od 15 kuna, a onima koji bi je morali plaćati, participaciju bi pokrila polica osiguranja od 50 kuna.
