ZAGREB – Početak pojedinačne saborske rasprave o prijedlogu državnog proračuna za 2009 obilježili su istupi SDP-ovaca, koji su kritizirali proračun, te HDZ-ovi zastupnici koji su se u velikom broju javljali za ispravke krivih navoda oporbenjaka.
Kako se čulo u Saboru proračun se donosi u dramatičnim trenucima globalne krize koja trese svijet. Pogledajte u videoprilogu što znače riječi ministra financija Ivana Šukera da bismo mogli doživjeti sudbinu Islanda i Srbije?
Gospodo, totalno ste dezorijentirani
SDP-ovci su redom Vladu optuživali da je nespremna dočekala financijsku krizu te da joj je, ocijenili su, svojim nečinjenjem, posebno što se tiče nužnih reformi, još i pogodovala. Ova kriza nije posljedica svjetske krize, ova kriza je posljedica problema koji se u Hrvatskoj stvara godinama, nedostatka strukturnih reformi, nečinjenja ničega i nikakvih ozbiljnijih pomaka u tome da imamo efikasniju administraciju, poručio je Gordan Maras (SDP). Ocijenio je da Hrvatskoj kriza tek predstoji, i to, kako je rekao, zato što je Vlada skupa i za krizu nije pripremila niti se zna nositi s problemima. Gospodo, ulazite u krizu zavezanih očiju, totalno dezorijentirani i ne znate kamo idete, poručio je predstavnicima Vlade koji su nazočni na sjednici.
Proračun nerazvojan ili motor razvoja?
Zastupnik SDP-a Marin Jurjević ocijenio je kako predloženi proračun nije razvojan ni socijalan što pokazuje smanjenje stavki za razvoj priobalja i energetike na otocima. Nasuprot tome, zastupnik HDZ-a Andrija Hebrang ističe kako su u proračunu zadržani poticaji u granama koje mogu biti motor razvoja, poput infrastrukturnih projekata, te u malom i srednjem poduzetništvu i poljoprivredi.
Za pojedinačnu rasprava se prijavilo 66 zastupnika. Očekuje se maratonska rasprava do kasno u noć.
Prije pojedinačne rasprave vladajući saborski klubovi podržali su prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, ocjenjujući ga uravnoteženim u okolnostima svjetske financijske krize. Oporba je uskratila potporu, prozivajući Vladu da je svjetsku krizu dočekala nespremna, posljedica čega je, kažu, i proračun upitne održivosti.
Amandmani na proračun gubitak vremena
Zoran Milanović (SDP) za predloženi je proračun rekao da je duboko insuficijentan i da ne može odgovoriti na hrvatske probleme. Najavio je da SDP neće podnositi amandmane na proračun jer smatra da bi to bio gubitak vremena. Kao glavni propust proračuna i Vlade koja ga je sastavljala naveo je nepostojanje gospodarske politike koja bi znala odgovoriti na financijsku krizu. Napomenuo je kako je i Europska komisija u zadnjem izvješću o napretku Hrvatske govorila o ad hoc hrvatskoj ekonomskoj politici, odnosno kao o skupu palijativnih mjera, a ne politici.
Proračun je temeljni instrument ekonomske i fiskalne politike, no ovaj proračun je instrument političke ekonomije i niza političkih namjera”, rekao je Milanović. Prozvao je Vladu da je za krizu odgovorna jer nije provela ni jednu bitnu reformu – u državnoj upravi, sustavu potpora, sanaciji poduzeća.
Nema mogućnosti zaduživanja
Zlatko Koračević (HNS) je kao glavnu zamjerku proračunu naveo to što ne predviđa kako će Hrvatska u 2009. stvoriti novu vrijednost i ubirati prihode. Upozorio je da Hrvatska više nema mogućnost zaduživanja, a troši oko 2,5 milijarde eura godišnje više nego što proizvodi. Upozorio je i da je, prema procjenama, gospodarski rast u 2009. bliži nultoj stopi nego 2%-tnoj kakvu predviđa Vlada.
Vladimir Šišljagić (HDSSB) je potporu proračunu uvjetovao većim izdvajanjima za regionalne projekte, posebno u komunalnu infrastrukturu, rekavši kako ni bivši pa ni ovaj proračun ništa nisu donijeli Slavoniji i Baranji.
Potpore proračunu
Milorad Pupovac najavio je SDSS-ovu potporu proračunu, ali i ocijenio da je s njime kupljen politički i socijalni mir, što samo po sebi ne mora biti loše, ako ne traje dugo i ako Vlada to vrijeme iskoristi za pripremu mjera koje će omogućiti postupan izlazak iz krize. Smatra da bi se kroz proračun moralo naći načina za poticanje štednje, a reklamu jedne banke s porukom “Troši i peglaj!” nazvao je amoralnom ponudom.
Ivan Čehok (HSLS/HSU) podupire proračun, ali i poziva ministra financija Ivana Šukera da ne reže subvencije gospodarstvu, posebno onom izvoznom, upozorivši da se bez većih državnih potpora neće ostvariti željeni gospodarski rast od 2%.
Josip Friščić (HSS) najavio je HSS-ovu potporu proračunu, koji unatoč financijskoj krizi, istaknuo je, mora ponuditi svijetlo i izlaz. Ocijenio je da Hrvatska nije ni svjesna kako do sada malo prošla okrznuta globalnom krizom, da se stoga neopravdano poziva na smjenu Vlade i pesimistično govori o 2009.
Sve za deficit ispod 1%
Prethodno je premijer Ivo Sanader predstavio Saboru prijedlog državnog proračuna. U nastojanjima da se proračun za sljedeću godinu dodatno uravnoteži, Vlada će amandmanima pokušati učiniti sve da deficit bude ispod jedan posto bruto domaćeg proizvoda, najavio je Sanader.
Proračun se pripremao u uvjetima svjetskih gospodarskih i financijskih poremećaja. Hrvatsku, kao i ostatak svijeta, u sljedećoj godini očekuju mnogi izazovi i Vlada planira gospodarski rast od dva posto. Vlada može utjecati na negativna kretanja i očuvati stabilnost, dodao je Sanader i istaknuo kako će u 2009. biti očuvana sva stečena prava, a zakonska prava osigurana. Rekao je također da Vlada, unatoč krizi, kreće u sveobuhvatnu reformu zdravstva, te da proračun predviđa milijardu i 800 milijuna kuna za mirovine i socijalna davanja.
Strah od MMF-a
Ministar financija Ivan Šuker rekao je da se stvarna opasnost za Hrvatsku krije u reprogramu deficita, jer nas, ako u tome ne uspijemo, čeka sudbina Mađarske, Srbije, Latvije, Islanda i drugih koji su bili prisiljeni na sklapanje aranžmana s MMF-om.
Kao prioritet istaknuo je reprogram deficita gospodarstva od 8,4 te platne bilance od 4 milijarde eura u teškim uvjetima na svjetskom financijskom tržištu. Obraćajući se nekadašnjem potpredsjedniku Račanove Vlade i saborskom zastupniku SDP-a Slavku Liniću, Šuker je istaknuo kako je onima koji su pregovarali s MMF-om jasno koliko je takva situacija teška.
Odbacio je primjedbe da je Vlada trebala planirati viši deficit i usmjeriti ga u gospodarstvo, naglasivši da će država kreditne obveze koje dospijevaju u prvom kvartalu ove godine podmiriti zaduživanjem na domaćem tržištu, što znači da će za gospodarstvo ostati manje novca. Sve što uzmemo za financiranje deficita, uzeli smo od gospodarstva, upozorio je.
Prijedlogom državnog proračuna planirani su ukupni rashodi u iznosu od 128,9 milijardi kuna, što je 6,5 posto više nego ove godine, dok bi prihodi rasli za 5,3 posto, na 124,6 milijardi kuna. Planiran je deficit od 4,3 milijarde kuna ili 1,3 posto BDP-a, te 0,3 posto deficita izvanproračunskih korisnika, no premijer Ivo Sanader danas je najavio da će Vlada ići s vlastitim amandmanima, kojima bi deficit trebala svesti ispod jedan posto BDP-a.
Šuker je još jednom istaknuo kako osnovni razlozi deficita leže u poštivanju sporazuma o plaćama i zdravstvenoj reformi, koja bi trebala donijeti kvalitetniju zdravstvenu uslugu, ali i imati efekte na gospodarstvo, s obzirom na planirano vraćanje višegodišnjih dugova zdravstva. Planiran je rast rashoda za zaposlene od 1,8 milijardi kuna ili za 8,2 posto, te rast izdvajanja za zdravstvo od 25,6 posto više nego u ovoj godini.
Sanader: gradnja Pelješkog mosta i iduće godine
U saborskoj raspravi o Vladinom prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu u odgovoru Damiru Kajinu premijer Sanader je rekao da će se gradnja Pelješkog mosta nastaviti i u 2009., ali će se umjesto planiranih 500 milijuna kuna iz proračuna izdvojiti 300 milijuna.
Kajinu je u ime Kluba IDS-a prigovorio da tako skup i neprioritetan projekt zbog krize treba odgoditi. On je u raspravi prozvao Vladu da i predloženim proračunom za 2009. zakida Istru, da se ponovno rukovodi jedino političkim aspektom, odnosno da ulaganja planira samo u područjima kojima vladaju stranke vladajuće koalicije. Najbolji ‘new deal’ bili bi novi izbori, poručio je IDS-ov zastupnik.
Njegove prozivke Sanader je odbacio, istaknuvši da su Vladi i vladajućoj koaliciji jednako važni svi hrvatski krajevi, bez obzira tko je na vlasti.
