ZAGREB – U strahu od recesije, gubitka posla i daljnjeg rasta kamata, koji su banke već najavile, građani zaziru od novih kredita pa bankari i nisu zatrpani zahtjevima za nove kredite. Potražnja za stambenim kreditima opala je još sredinom godine, što se odrazilo na tržište nekretnina, ali cijene stanova još ne padaju.
S druge strane zbog nedostatka stranog kapitala pristigle zahtjeve za stambene kreditne banke detaljno obrađuju i paze kome ih odobriti. Često se čeka i više od mjesec dana.
Dok se ranije stambeni kredit mogao pronaći uz kamatu i nižu od 5 posto, sada se kamate kreću oko 6,5 do 7 posto, a krediti su najčešće u eurima. “Švicaraca” gotovo da i nema u ponudama, a i kune pomalo iščezavaju.
Kamate stambenih kredita zapravo su se približile ranijim kamatama na auto ili potrošačke kredite, dok su se kamate na gotovinske kredite približile kamatama na “minuse” koje se kreću i do 14 posto, što je zakonski plafon za ugovornu kamatu.
Što se tiče rasta kamata, u 2008. najgore su prošli korisnici stambenih kredita u švicarskim francima. Primjerice, na kredit od oko 110.000 švicarskih franaka (oko 70.000 eura) i rok otplate 20 godina, mjesečna rata povećala se za oko 300 kuna. Međutim rata je povećana i za dodatnih 400-tinjak kuna zbog tečaja, pa ukupno povećanje rate seže i do 700 kuna mjesečno. Godišnje to je to trošak veći od 8 tisuća kuna, dok se na veće iznose i dulje rokove otplate poskupljenje broji u tisućama kuna!
Preventivno su stambene kredite u CHF ukinule Privredna banka Zagreb, Erste banka i druge banke, s tim da su postojećim korisnicima ponudile da se bez naknade prebace na eure ili kune.
Kod eurskih kredita kamate su također rasle, no domaća valuta je jačala pa je to barem malo kompenziralo porast kamata. Kamate na kunske kredite bilježile su još brži rast od eurskih jer je kunska likvidnost niska, a u dijelu godine glavnicu je jela inflacija, pa su banke to nastojale kompenzirati višim kamatama.
