DEN HAAG – Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu odlučio je da je mjerodavan u slučaju tužbe koju je Hrvatska 1999. podnijela protiv Srbije. Tužba je podnesena za povredu Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida zbog zločina počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Javna sjednica počela je u 10 sati u Palači pravde u Haagu. Predsjednica Suda, sutkinja Rosalyn Higgins, pročitala je odluku.
Očekuje se da će se ICJ proglasiti mjerodavnim za tužbu. No, proglasio se mjerodavnim i za tužbu BiH, ali je kasnije ta tužba odbačena. Za razliku od RH, u kojoj nema nijedne presude za genocid u BiH postoji presuda za genocid ali je ipak tužba odbačena. Bude li ICJ mjerodavan, do početka procesa trebat će oko dvije godine.
Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje SRJ. Od najvišeg pravosudnog tijela UN-a Hrvatska traži da presudi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida. Od SRJ traži da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.
Odluka se očekuje u svjetlu dviju prijašnjih proturječnih odluka ICJ-a, koji se najprije 1996. proglasio mjerodavnim za tužbu za genocid koju je BiH podnijela protiv Beograda, a potom 2004. nemjerodavnim za tužbu Beograda protiv deset zemalja članica NATO-a zbog bombardiranja 1999. U veljači 2007. ICJ je donio i presudu u kojoj je utvrdio da su snage bosanskih Srba pokoljem u Srebrenici počinile genocid, ali da manjka dokaza da su te snage djelovale po uputama Srbije, čime je ta država oslobođena odgovornosti za genocid.
Rasprava o nadležnosti Suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid održana je pred ICJ-om u svibnju 2008., kada je Srbija zastupala tezu da je Sud nenadležan, jer u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica UN-a, članica Konvencije o genocidu ni članica Statuta Suda. Hrvatska je na raspravi poručila da je odnos Beograda i UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u. Uz to, tvrdi da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države.
Glavni pravni zastupnik Srbije pred ICJ-om Tibor Varadi najavio je mogućnost podnošenja protutužbe proglasi li se Sud nadležnim.
Protekli tjedan obilježile su optužbe srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića i srbijanskog predsjednika Borisa Tadića. Jeremić je Hrvatsku optužio za etničko čišćenje Srba tijekom Oluje, a Tadić da u hrvatskoj politici ne postoji svijest o nužnosti isprike i za velike žrtve koje je imao srpski narod.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenjima je najoštrije odbacilo takve izjave poručivši da je dobro poznato tko je odgovoran za rat na području zemalja bivše Jugoslavije, pa tako i za agresiju na Republiku Hrvatsku: velikosrpska ideologija i režim Slobodana Miloševića.
Šimonović s nizozemskim kolegom
U sklopu boravka u Den Haagu, hrvatski ministar pravosuđa i glavni zastupnik Hrvatske u tužbi protiv Srbije, Ivan Šimonović susreo se s ministrom pravosuđa Nizozemske Ernstom Hirschom Ballinom.
Ministar Šimonović upoznao je nizozemskog kolegu s mjerama koje Hrvatska poduzima na području reforme pravosuđa, a posebice mjerama na području borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Ministar Ballin podržao je napore koje RH ulaže na svom putu prema euroatlantskim integracijama.