ZAGREB – Ekonomska kriza, ali i veća ponuda od potražnje, usporile su prodaju stanova. Investitori i kupci u svojevrsnom su ratu živaca. Nema više višegodišnjeg rasta cijena, na što su računali investitori, ali ni naglog pada cijena dovršenih stanova, na što računaju potencijalni kupci. Uza sve to, teže se dolazi do kredita.
U nizu oprečnih informacija većina je potencijalnih kupaca u nedoumici što se zapravo događa na tržištu stanova. Svi koji se bave prodajom stanova imaju svoje viđenje tržišta. Jedno je od njih i mjesečna analiza 15 tisuća oglasa traženih cijena koja pokazuje stagnaciju.
Nekakva je procjena da se tražene cijene i postignute cijene razlikuju od nekih 10,12, ili 13 %. Kad uzmete u obzir razliku izmedju tražene i postignute cijene tu se onda može govoriti o padu cijena, rekao je Domenico Devescovi iz Centra Nekretnina.
Ponuda je stanova, pogotovo na zagrebačkom tržištu, velika. Visoke cijene nisu uvijek posljedica pohlepe investitora. Pokazuje to i primjer cijene od 1850 eura za četvorni metar stana. S procvatom stanogradnje rasle su i cijene zemljišta, ali i zahtjevi kupaca kada je u pitanju oprema stana. Koliko stanova, toliko i cijena.
S obzirom na velike troškove pogotovo cijenu zemljišta i infrastrukturu, prostora za smanjenje cijena nema. Prodaja nije stala, ali je ponuda veća od potražnje. Premda investitori ne žele javno istaknuti snižavanje cijena, mnogi već otprije nude prigodne popuste. U svakom slučaju kupci su u boljem pregovaračkom položaju od prodavatelja i to trebaju iskoristiti, rekla je Mirela Mijan iz Profectusa.
Kreditiranje nije zaustavljeno, ali je poskupjelo. Odgađanje kupnje stana ne znači uvijek da ćemo jeftinije proći. Pitanje je kakva će biti potražnja, a i cijene nakon 1. veljače sljedeće godine kada će kupci iz Europske unije moći izravno kupovati nekretnine u Hrvatskoj.