ZAGREB – Spuštanje gospodarskog rasta na samo dva posto u 2009., optimistično je predviđanje, smatra analitičar s Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević. Smatra da će kriza imati razmjere kao 1999., a najviše će se odraziti na turizam, graditeljstvo, brodogradnju, trgovinu i industriju poput namještaja i bijele tehnike.
Manja poskupljenja
– S time da 1999. nije bilo loma na financijskom tržištu, a ove godine skupilo se dosta negativnih šokova, poput brodogradnje, usklađivanja duhanskog sektora s EU regulativom i financijske krize. Prošli smo neokrznuto u bankarskom sustavu, ali nas je kriza debelo okrznula u gospodarskoj aktivnosti. Nakon Mađarske i baltičkih zemalja imamo najveće usporavanje gospodarstva i recesijska kretanja trajat će do prelaza 2010. na 2011. i izlazak iz krize poklopit će se s ulaskom Hrvatske u EU. Zadnji smo ušli u krizu, a zadnji ćemo iz nje i izaći – kaže Lovrinčević, koji smatra da će zemlje EU krizu prebroditi krajem sljedeće godine.
U sljedećoj godini u Hrvatskoj se očekuje pad osobne potrošnje i investicija, a zbog slabe elestičnosti na promjene, kaže Lovrinčević, ne očekuje se veće poskupljenje hrane i pića. Očekuje Lovrinčević i pogoršanje u bilanci plaćanja, a najveće probleme za proračuna očekuje u prvoj polovici 2009. godine.
– Politika bi trebala osigurati redovitu dinamiku plaćanja. S krizom neće biti većeg pada nezaposlenosti, nego će se usporiti dugoročni trend rasta. Životni standard stagnirat će kao i ove godine, a Hrvatska će cijelu godinu servisirati kamate – smatra Lovrinčević.
Ljubo Jurčić smatra da Hrvatsku pogađa domaća kriza, a svjetsku ćemo osjetiti tek dogodine.
Usporiti uvoz
– Rast od dva posto optimističan je. U 2009. imat ćemo skuplje kredite, pad u turizmu, stagnaciju i povećanje nezaposlenosti s 220.000 na 250.000 do 260 tisuća. Ako se ne okrenemo vlastitoj proizvodnji i ne usporimo uvoz, imat ćemo negativne stope rasta poput Amerike, EU i Japana. Imamo prirodne i ljudske resurse, infrastrukturu i sve uvjete za gospodarski rast iznad pet posto. Domaće tržište koje smo prepustili drugima vrijedi 30 milijardi dolara – poručuje Jurčić.beralizirati te će se pojaviti i novi kupci.
