ZAGREB – Kako ne bismo postali još veći uvoznici energije, u idućih 12 godina trebat ćemo postojeće kapacitete za proizvodnju energije udvostučiti. A kako ćemo to realizirati, odgovor bi trebala dati energetska strategija za razdoblje od 2008. do 2020. godine koja će prvi put biti predstavljena na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. O njoj slijedi otvorena javna rasprava.
Godišnje stope rasta potrošnje energije upućuju na to da Hrvatska treba “ekstremno ulagati” u nove energetske kapacitete, zato što usporedo s rastom potrošnje, energetski objekti stare i nekima od njih predstoji zatvaranje. Samo u elektroenergetici Hrvatska će uz sadašnjih 4.000 megavata instalirane snage, do 2020. godine trebati novih 3.500 megavata. Hrvatska je izuzetno ovisna o uvozu energenata i danas uvozi oko 50 posto svojih potreba za energentima. Danas uvozimo od 23 do 24 posto električne energije, 40 posto plina te 80 posto nafte i naftnih derivata.
Družba Adria, nuklearka, plinovodi?
Iz Vlade se čak ni neslužbeno nije moglo saznati u kojem će smjeru ići strategija. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec nedavno je izjavio je da će nova energetska strategija omogućiti sudjelovanje privatnog kapitala.
Iako je HDZ-ova vlada donedavno bila žestoki protivnik projekta sudjelovanja Hrvatske u naftovodu Družbe Adria, premijer Ivo Sanader je, izgleda, odlučio vratiti projekt u igru. Sanader tvrdi da se uz rast cijena energenata moraju osigurati novi dobavni pravci. Tak se, uz LNG terminal i neke druge dobavne pravce, otvaraju i razmišljanja o Družbi Adriji, jer danas više ne može biti nedodirljivih tema, izjavio je premijer. Iako za Vladu projekt više nije nemoguć, čini se da detalji još nisu razrađeni. Zbog šturih izjava, ostaje nejasno kako se Vlada misli vratiti u projekt kojim bi se ruska nafta transportirala naftovodima do Omišlja, a koji je godinama odbijala. Predsjednik Stjepan Mesić, koji je godinama podupirao projekt, zadovoljan je signalima iz Vlade. No, i on napominje kako je volja Rusije da revitalizira naftovod ključna za budućnost projekta.
Sanaderova izjava kako će HDZ preispitati svoj stav o projektu Družba Adrija, negativno je odjeknula među “zelenima”, koji su oštro odgovorili da će opet spriječiti taj projekt.
Vlada je na sjednici u lipnju prihvatila plan daljnjega razvoja plinske mreže koji obuhvaća gradnju dvaju novih dobavnih pravaca, i to za transport prirodnog plina iz Rusije i Azerbajdžana. Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, radi osiguranja kontinuiteta i sigurnosti dobave prirodnog plina za svaki hrvatski grad uspostavio bi se dobavni pravac prema Mađarskoj za transport plina iz Rusije, koji bi trebao biti dovršen do 2011. godine. Tim bi se pravcem smanjili troškovi transporta plina iz Rusije, rekao je Polančec, najavljujući i spajanje tog plinovoda na planirani LNG terminal koji će se graditi u Hrvatskoj i time omogućiti ne samo uvoz već i izvoz plina iz Hrvatske. Drugi se dobavni pravac odnosi na plinovod koji se u sklopu Jadransko-jonske inicijative gradi za dostavu plina iz Azerbajdžana do Albanije, nakon čega bi se jedan krak tog pravca podmorskim putem spajao na talijanski plinski sustav, a drugi bi preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Hrvatske, išao do sjevera Italije.
I projekt gradnje nuklearne elektrane obavijen je velom tajni. Iz Vlade nisu htjeli komentirati niti gdje bi ona mogla biti niti kada bi mogla početi gradnja. Ali zbog velikog poskupljenja energenata ponovno se aktualizira izgradnja nuklearnih elektrana, što zagovaraju neki stručnjaci i interesne skupine.
Predsjednik Vlade Ivo Sanader izjavio je kako Hrvatska mora početi razmatrati “sve pluseve i minuse” gradnje svoje nuklearne elektrane. Istaknuo je kako se ni Vlada ni stranke vladajuće koalicije još nisu opredijelile, ali da se i ta mogućnost te nastavak projekta Družbe Adrije moraju razmotriti radi osiguranja energetske neovisnosti zemlje. Premijer Sanader rekao je kako za njega više ne postoje tabu teme, pa tako ni oko nuklearne energije. Najavio je javnu raspravu i o nuklearnoj energiji te je kazao da će se o ideji o mogućoj izgradnji nove nuklearke izjasniti nakon te rasprave.
Zelena lista zalaže se za obnovljive izvore energije, kao što su sunce, vjetar, plima ili geotermalni izvori. Protivi se mogućnosti da jednoga dana, uz uvozni plin i naftu, postanemo ovisni i o uvoznom uranu.
