ZADAR – Od ukupnog broja ispitane djece u jednoj osnovnoj zadarskoj školi šezdeset posto ih dnevno provede barem dva sata pred televizijom, dok ih četrdeset posto pred televizijom provodi tri sata dnevno – to su podaci istraživanja provedenog u jednoj zadarskoj školi nad učenicima od deset do dvanaest godina, a koji su izneseni na večerašnjoj tribini HSP-a u Gradskoj knjižnici pod nazivom ‘Mladi u raljama reality showa’.
Inače, prema procjeni stručnjaka djeca starosti od pet do petnaest godina ne bi smjela gledati televiziju više od sat i pol do dva sata. Ipak, olakšavajući je podatak taj da samo 32 posto djece gleda ‘reality show-ove’, no opet 21 posto djece smatra da bi prikazanih intimnih seksualnih odnosa trebalo biti još i više.
Djeca te dobi jako malo ili ništa ne provode u razgovoru s roditeljima o tim emisijama, kazala je prof. Branka Dvorski te dodala kako je važno da se djeca zaštite od medijskog nasilja. U tome je, pak, važna uloga roditelja preko prevencije putem razgovora koji mogu umanjiti medijski utjecaj.
Psihologinja Vera Šušić dodala je pak, kako televizija može i pozitivno djelovati na odgoj putem, primjerice, dokumentarnih emisija, no ipak puno je više sadržaja koji nisu poticajni.
-Rješenje problema nije u zabrani, no rješenje može biti da se sporne emisije pogledaju zajedno te da se poslije o njima porazgovara i da se pomogne djetetu da o tome donese vrijednosni sud. Na taj način ujedno mu se pomaže i da razvije kritičko razmišljanje, pojasnila je Šušić. Ona je pritom ostavila otvorenom i drugu opciju – pokušaj ograničavanja gledanja televizije, i to putem poticanja da se dijete bavi sportskim aktivnostima, nekim drugim hobijima, kućanskim poslovima, ili pak čitanjem knjiga.
Svoje viđenje o ‘reality show-ovima’ dao je i prof. Zlatko Miliša:
-Slava ‘reality showa’ je vrlo kratka, a njezine posljedice su katastrofalne. Država koja nije u stanju jamčiti nepovredivo pravo privatnosti nema dovoljno argumenata zvati se demokratskom državom, zaključio je.
