DUBROVNIK – U Dubrovniku je danas počeo prvi regionalni sastanak mediteranskih država za provedbu projekta Globallast partnerstvo u organizaciji Regionalnog centra za žurne intervencije u slučaju iznenadnog onečišćenja Sredozemnog mora (REMPEC) i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. Cilj je dvodnevnog skupa postaviti temelje za uspostavu zajedničke Strategije upravljanja balastnim vodama na Sredozemnom moru, a radi smanjenja štetnog učinka prijenosa organizama putem balastnih voda.
To je i prvi skup svih sredozemnih država na kojemu se raspravlja o problemu prijenosa štetnih vodenih organizama i patogena putem balastnih voda u sklopu projekta Globallast partnerstvo, u kojemu je Hrvatska jedan od vodećih partnera.
Projekt Globallast partnerstvo petogodišnji je projekt koji je pokrenula Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i UN-ov program za razvoj (UNDP) s ciljem pomoći državama u pripremi primjene međunarodnih standarda u upravljanju balastnim vodama.
Skup je otvorio Frederic Hebert, direktor REMPEC-a, a u ime IMO-a u radu skupa sudjeluju Jose Mathiansen, voditelj Globallast projekta, i Andreas Chrystosomou.
"Hrvatska je zemlja voditeljica ovog projekta na svjetskoj razini. Naravno da nam je poseban interes da ovdje u Hrvatsku dovedemo predstavnike svih sredozemnih država jer su balastne vode globalan problem koji je posebno izražen u zatvorenim i poluzatvorenim morima", rekla je novinarima prije početka sastanka predsjedateljica skupa Maja Markovčić Kostelac, načelnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i voditeljica Nacionalnog foruma za provedbu projekta Globallast partnerstvo.
"Bez suradnje obalnih država možemo imati savršeno nacionalno zakonodavstvo, ali u globalnoj industriji neće biti sreće", kazala je Markovčić Kostelac.
Na upit vezan uz proglašenje Jadrana posebno osjetljivim područjem, rekla je: "Nastojimo motivirati naše susjede da se nađemo na istoj platformi". "Znate da je poveznica između proglašenja Jadrana posebno osjetljivim područjem i balastnih voda u tome što je Hrvatska predložila da dodatne zaštitne mjere u okviru prijedloga budu prvo one koje se odnose na upravljanje balastnim vodama. Očekujem da ćemo to iduće godine konačno privesti kraju", rekla je Markovčić Kostelac.
Podsjetila je da je godine 2005. osnovana zajednička ekspertna grupa koju čine predstavnici svih jadranskih država koji zajednički radi na tom prijedlogu.
"Predstavnici Italije bili su izuzetno kooperativni u tom procesu", naglasila je Markovčić Kostelac.
S obzirom na rastuću prijetnju morskom okolišu, a uzimajući u obzir da u svijetu još nije u primjeni odgovarajuća tehnologija za pročišćavanje balastnih voda na brodovima, u ovom trenutku smanjenje štetnog utjecaja postiže se izmjenom balastnih voda na udaljenosti koja ne bi smjela biti manja od 50 nautičkih milja od najbližeg kopna i na dubini mora ne manjoj od 200 metara.
Istodobno, radi nesmetanog pomorskog prometa brodovima se ne smije nametati obveza skretanja s predviđene plovidbene rute. Stoga je mogućnost primjene ove metode na Sredozemnom moru ograničena, te je koordinacija aktivnosti obalnih država iznimno potrebna.
Hrvatska kao predvodnica ovog procesa jedna je od rijetkih država koje su u svom nacionalnom zakonodavstvu propisale upravljanje balastnim vodama, a tijekom iduće godine predviđa se i potvrđivanje međunarodne Konvencije o standardima za upravljanje i nadzor brodskog vodenog balasta i taloga, 2004., priopćeno je prvoga dana sastanka.