ZADAR/ZAGREB – Velike razlike u BDP-u po stanovniku na pojedinim područjima Hrvatske opće su poznata činjenica, koja nas svaki put ponovno zatekne, što se događa i sada kada je Državni zavod za statistiku iznio podatke o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), odnosno BDP-a po stanovniku po statističkim regijama, odnosno županija.
Poznato je kako se Hrvatska, zbog potreba fondova i statistika EU, podijelila u tri regije (na veliko negodovanje dijela županija sjeverozapadne Hrvatske koje, prekrivene zagrebačkim podacima, neće moći računati na potpore za nerazvijene), odnosno sjeverozapadnu Hrvatsku s epicentrom u Zagrebu, središnju i istočnu Hrvatsku uvjetno nazvanu Panonska iako obuhvaća i širi prostor svega ostalog, odnosno Jadransku Hrvatsku sa sedam morskih županija.
Nadmoć Zagreba
Temeljni problem je što Grad Zagreb ima bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku 3,4 puta veći od onog u Brodsko-posavskoj županiji, koja je u ovom izračunu ispala najsiromašnija. Uz Zagreb, u još samo dvije županije – Istarskoj i Primorsko-goranskoj imaju BDP po stanovniku veći od državnog prosjeka. Prosjek je za 2005. godinu, na što se ovi podaci odnose, iznosio 7.038 eura. Naša Zadarska županija je ispod tog prosjeka, odnosno 5.526 eura je prosjek ovdašnjeg BDP-a po glavi stanovnika.
Objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o BDP-u za Republiku Hrvatsku i županije za 2005. to pokazuju, pri čemu statističari upozoravaju da BDP po stanovniku na razini prostornih jedinica za statistiku druge razine i županija mjeri proizvodnost, a ne životni standard.
Od 12.908 zagrebačkih do 3.785 brodsko-posavskih eura po glavi
Prema tim je podacima BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu za 2005. iznosio 12.908 eura, što je za 83,4 posto više od prosjeka za Hrvatsku u cjelini.
Po visini BDP-a po stanovniku slijedi Istarska županija s 9.126 eura (29,7 posto više od državnog prosjeka) te Primorsko-goranska županija s 8.376 eura (19 posto više od prosjeka RH).
Sve su ostale županije ispod državnog prosjeka, a najnižu razinu BDP-a po stanovniku imala je Brodsko-posavska županija s 3.785 eura, što je 46,2 posto manje od prosjeka Hrvatske. Slijedi Vukovarsko-srijemska županija s 4.028 eura BDP-a po stanovniku, što je, pak, za 42,8 posto manje od državnog prosjeka. Ispod pet tisuća eura imaju još dvije županije – Virovitičko-podravska 4.803 eura i Požeško-slavonska 4.834 eura.
Zagreb – trećina BDP-a Hrvatske
BDP za Hrvatsku za 2005. godinu iznosio je 31,26 milijardi eura. Od toga se gotovo polovica, točnije 48,2 posto ili 15,07 milijardi eura, ostvarivalo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Na to najviše utječe činjenica da je u toj regiji Grad Zagreb koji s 10,1 milijardom eura ostvaruje dvije trećine BDP-a te regije te jednu trećinu Hrvatske.
Oko petine, pak, BDP-a ili 6,43 milijarde eura ostvarivalo se u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj (Panonska Hrvatska), koja obuhvaća osam županija (Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka). U toj regiji samo jedna županija Osječko-baranjska ima BDP veći od milijardu eura, u iznosu od 1,73 milijarde eura, dok najmanji BDP ima Požeško-slavonska županija s 407 milijuna eura.
Jadranska Hrvatska
Jadranska Hrvatska u 2005. imala je BDP od 9,75 milijardi eura, što je udio od 31,2 posto u ukupnom hrvatskom BDP-u. Ta regija obuhvaća Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.
Najveći BDP u toj regiji ima Splitsko-dalmatinska županija, u iznosu od 2,57 milijardi eura, a najmanji Ličko-senjska s 333 milijuna eura. Zadarska je recimo na "zlatnoj sredini" nadomak milijarde eura.
No, Ličko-senjska županija jedna je od rijetkih koja se približila hrvatskom prosjeku BDP-a po stanovniku sa 6.363 eura, što je 9,6 posto manje od prosjeka RH. Tu vam je sasvim jasno da prosjeci lažu i kradu, kao i da je ovo vrlo konzervativna i statična metodologija izračuna. Naime, tada je u Lici djelovao Bechtel i Enka dovršavajući autocestu. Sada je stvar puno tužnija.
Statističke greške – slaba utjeha
Ostaju temeljne primjedbe u pravcu onog čime se grade i statističari – ovo je zbir na osnovi domicila tvrtki. Lako je usporedbom podataka vidjeti da se u Zadarskoj županiji radi po prilici o zbroju prihoda ovdje registriranih gospodarskih subjekata i administracija te obrta, a ne i ovdje stvarno stvorenog prihoda, odnosno BDP-a. Klasična priča po kojoj je sav prihod Ine u Zagrebu, kao i gotovo svih banaka, HEP-a, T-Coma i slično, nevezano za to koliko ga se ovdje stvaralo. No indikator je ipak porazan, Hrvatska ostaje pretjerano centralizirana zemlja koja se i dodatno centralistički reproducira. Iz podataka DZS-a, koji obuhvaćaju razdoblje od pet godina, odnosno od 2001., to je lako dokazivo.
Ove primjedbe ujedno mogu poslužiti kao blaga utjeha onima koje su ove statistike pogodile. No daleko od toga da su one potpuno pogrešne.Druga utjeha u koju su uvjereni i puno značajniji analitičari od vašeg novinara je da nakon ovog zbira – dakle, 2005. godine valja računati na znatnije ubrzanje dobrih pokazatelja na području Zadarske županije. To pokazuju do sada raspoloživi podaci za 2006. i 2007. godinu koje bilježe dobre gospodarske stope rasta. Naime, u međuvremenu je infrastruktura s krunom u autocesti počela davati snažniji prilog rastu , kao što se i stanje među tvrtkama, koje su do tada preživjele turbulentna vremena, stabiliziralo.
Sirotinja siromaši – bogati se bogate
Prastara izreka iz naslova najbolja je potvrda da Hrvatska u vremenu koje ovi podaci analiziraju nije imala baš nikakvu regionalnu politiku. Pod tim se obično podrazumijeva politika koja će potaknuti razvoj onih koji izrazitije zaostaju u razvoju.
U iskazanim podacima o kretanju BDP-a prema tri statističke regije, dakle, sjeverozapadnoj Hrvatskoj, središnjoj i istočnoj, odnosno Panonskoj Hrvatskoj i Jadranskoj Hrvatskoj – podaci od 2001. do zaključno 2.005 ukazuju na neke goruće probleme. U tom je vremenu BDP države skočio s 22,2 milijarde eura na 31,3 milijarde eura. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj s ishodištem Zagreba BDP je istovremeno skočio s 10,5 na 15 milijardi eura, a u Panonskoj s pet milijardi na 6,4 milijarde eura, a Jadranskoj sa 6,6 na 9,7. Vidljivo je, dakle, da je Panonska Hrvatska drastično zaostajala za prosječnim rastom povećavajući time kroz pet godina razlike svojih prihoda u odnosu na prosjek države. Time je sjeverozapadna Hrvatska svoj udjel u BDP-u zemlje uvećala s 47,3 na 48,2 posto, a Jadranska je s 30 došla do 31,2, dok je Panonska s 22,7 došla na 20,6.
Prosječan BDP po stanovniku u zemlji uvećan je s 4.998 eura u 2001. na 7.038 u 2005.; u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sa 6.300 eura na čak 9.000 eura po glavi stanovnika.Panonska je s 3.700dopšla na 4.865, a Jadranska s 4.600 na 6.700 eura.
Zagreb je na 12.900 eura po stanovniku.
Zadarska županija ima ukupan BDP 935 milijuna eura za 2005. godinu. To iznosi tri posto bruto domaćeg proizvoda Hrvatske.
BDP po stanovniku u Zadarskoj županiji za tu 2005. godinu iznosio je 40.892 kuna što je 5.526 eura, odnosno 6. 875 dolara ili 78,5 posto hrvatskog prosjeka, odnosno 11,5 posto manje od prosjeka zemlje. U usporedbi sa Zagrebom na 12.900 eura to je 43 posto zagrebačkog prosjeka.
Metodologija ne računa BDP prema područjima stvaranja, već prema tome gdje su registrirane tvrtke koje ga iskazuju. To je za Zadarsku županiju s velikim udjelom nedomicilnih gospodarskih tvrtki utješno. Podaci za 2006. i 2007. godinu Zadarskoj županiji će dati bolji položaj unutar Hrvatske, no najvjerojatnije je zadržavajući ispod prosjeka Hrvatske.
Istočna i središnja, odnosno Panonska Hrvatska ima najporaznije pokazatelje Zagreb je za 80 posto iznad hrvatskog prosjeka Ma što mi sebi umišljali, statistika je, makar uz niz metodoloških nedostataka, ipak neumoljiva
