ZADAR – Prema ispitivanju koje je na predstavljanju Peludnog kalendara za 2007. iznio dr. Josip Mišulić iz Opće bolnice Zadar dječaci, češće od djevojčica, obolijevaju od alergijskog rinitisa.
Od sedamdeset i petoro djece, koliko je ispitivanje pratilo, 67 posto oboljelih bili su, naime, dječaci. Ispitivanje je nametnulo i zaključak prema kojem su alergijska oboljenja češća kod djece koja žive u gradovima (57%) nego na selu.
Peludni kalendar, kazao je Mišulić, omogućit će Općoj bolnici Zadar da prilagodi alergijske testove testirajući pacijente na pravo one alergene koji se javljaju na ovom području.
Peludnim kalendarom praćeno je 55 biljnih vrsta, a osim ambrozije, na koju su zabilježena dva slučaja alergije, najjači alergeni na području Zadra i okolice su pelin, breza i čempres, no kao je istaknula voditeljica Laboratorija za biologiju pri Službi za zdravstvenu ekologiju zadarskog Zavoda za javno zdravstvo mr. Danijela Peroš-Pucar, ne treba zanemariti niti bor i maslinu. Zabilježeno je, uostalom, 7 slučajeva alergije na pelud masline.
Program praćenja koncentracije peludi u zraku na zadarskom području, financiran od strane Grada Zadra, počeo se provoditi u ožujku 2006. godine putem automatskog uzorkivača smještenog na krovu jedne od zgrada OB Zadar, a sva ispitivanja i analize izvodi upravo Laboratorij za biologiju.
– Pelud se smatra jednim od najsnažnijih prirodnih alergena i uzrokuje različite bolesti imunološkog i dišnog sustava. Smatra se da su najugroženija djeca predškolske i školske dobi, i informacije koje prikupimo ovakvim ispitivanjima nisu korisne samo osobama koje su alergične na peludna zrnca, već daju informacije i liječničkoj struci, istaknula je biologinja Anita Ivandić.
Peludni kalendar za 2007. godinu prvi je kompletni godišnji kalendar za zadarsko područje, no mr. Danijela Peroš-Pucar ga, obzirom da je prošla godina pokazala klimatska odstupanja, pri čemu je zima bila suha i topla a proljeće hladno i s oborinama, smatra netipičnim.
– Ako pogledamo prošlu godinu, problematičan je travanj kada sve alergene vrste dosižu svoje umjerene ili maksimalne koncentracije peludnih zrnaca. Što se daljnjeg praćenja tiče, nadam se da će se klima stabilizirati, a ako sljedećih godina zabilježi ovakvo pojavljivanje, to će značiti da smo svjedoci promjene klime na ovom području, kazala je mr. Peroš-Pucar.
Prema njezinim riječima, bit će potrebno još pet do deset godina prikupljati podatke o kretanju koncentracije peludi i sređivati podatke za godinu unatrag, prije nego li se s pouzdanom vjerojatnošću bude mogla objaviti matematička projekcija peludnog kalendara za godinu unaprijed.
– Peludni kalendar je važan izvor informiranja građana, osobito soba koje imaju alergijske tegobe, jer ukoliko znaju vrijeme pojavljivanja alergenih vrsta, mogu prilagoditi svoje aktivnosti i poduzeti mjere zaštite, kazala je mr. Peroš-Pucar dodajući kako će od sljedećeg petka građani informacije o koncentraciji peludi dobivati i putem Zadarskog lista.