Građani su u nedjelju kazali svoje glasujući, a u tijeku je stranačka kombinatorika oko sastavljanja vlasti. Ako završi prije nove godine, bit će dobro. U samoj predizbornoj kampanji čulo se, istina, puno toga vezano uz socijalne i gospodarske prilike, ali cjelovito, različito i na gospodarstvu utemeljeno sučeljavanje nismo imali.
Uglavnom, vodeće političke snage suglasne su oko ulaska u EU, a što automatski definira 90 posto mogućih gospodarskih poteza. Najuočljivija razlika nametnuta javnosti svodila se na oporezivanje krupne kapitalne dobiti kao mogućeg poteza SDP-a i odbacivanje od strane HDZ-a. Bilo je nešto naznaka o jačanju regionalnih kapaciteta, odnosno preraspodjele poreznog kolača (oko 85 posto centralna država, oko sedam osam posto Zagreb i sve županije, gradovi i općine jednako toliko), no niti to nije eksplicitno dovedeno do kraja. Stope rasta obećavane su na sve strane, ali ne i uvjerljivo da bi preuzele primat kampanje.
Uglavnom, izbori su za nama, a sastavljanje vlasti pred nama. U takvom se trenutku uvijek valja sjetiti gdje smo. Podaci državnog zavoda za statistiku kažu kako je prosječna neto plaća u zemlji u rujnu po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila 4.743 kuna.
Nećemo detaljnije analizirati kako se do prosjeka dolazi, ali ono što ne piše u ovoj statistici, a razvidno je iz preglednih statistika je da ipak većina ljudi u Hrvatskoj prima plaće između 2.500 i 4.000 kuna, a prosjek napuhuju "veliki igrači". Detaljnije o drugačijoj preraspodjeli društvenog bogatstva stranke nisu previše govorile (govorimo o strankama koje imaju priliku sastaviti vlast).
Iza takve neto plaće stoji pak prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2007. od 6.890 kune.
Valja vidjeti i što će se s njom ubuduće događati jer u najbanalnijoj crtici kazano razlika od 4.700 do 6.900, odnosno 2.200 je trošak države. Kako i hoće li netko smanjiti poreznu presiju, odnosno omogućiti da građanima ostane više u kesi, a da se poslodavcima bruto plaće značajnije ne mijenjaju, također nismo čuli.
Stopa registrirane nezaposlenosti u trenutku izbora, a za listopad 2007. iznosi 14,3%. Nju se slomiti nadaju svi.
Turizam u Hrvatskoj ima iznimno značenje i podaci sređeni za prvih devet mjeseci kažu: siječanj-rujan 2007. godine ukupno dolazaka 10,291.704, pri čemu je registrirano 53,633.391 noćenje. Od toga je domaćih noćenja bilo 8,764.636, a noćenja stranih gostiju 47,939.866.
Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, su u listopadu 2007. u odnosu na rujan 2007. u prosjeku više za 0,3%, što na godišnjoj razini u odnosu na listopad prošle godine znači 4,3%. Guverner HNB-a Željko Rohatinski nakratko je u žiži predizbora upozorio na snaženje inflacije kao neminovnost, što je tada aktualnog premijera Ivu Sanadera pogodilo.
No riječ je o egzaktnim inputima s naftom na gotovo 100 dolara i rastom cijene hrane gotovo u cijelom svijetu, što, dakle, nije snažnija primjedba nacionalnoj ekonomiji koliko opće globalno upozorenje. S njim će posla imati i Hrvatska vlada ma tko je na kraju sastavio.
Uglavnom, procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda kaže:
– Bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju 2007. realno je veći za 6,6% u odnosu na isto razdoblje 2006. Prethodni je kvartal bio čak na (uvijek željenoj) sedmici, pa će i godina biti vrlo dobra. Za dogodine većina analitičara predviđa usporavanje no na sreću i svake godine do sada posebice bankovni analitičari upozoravali su na to, a pokazalo se da su kasnije koliko-toliko ipak morali vršiti korekcije naviše. Nadajmo se da će tako biti i ove godine.
Tu su podaci i o prirodnom kretanju stanovništva u zemlji koji kažu da je živorođenih 41.446, umrlih 50.378, što će reći da prirodni prirast ne postoji već je u pitanju minus i to -8.932.
Kako će biti za četiri godine vidjet ćemo. Hrvatska je društvo koje izumire iako naizgled u potpunom neskladu s time svake godine imamo sve više birača.