AUSTRIJA – Vozači ministarstva obrane preko prijelaza Ljubelj 1992. prenjeli su 830 snajpera i više od 68 tisuća komada streljiva te laserske uređaje. Preko Austrije su se nabavljali i helikoptri te rakete.
Austrijski tjednik News je u aktualnom broju objavio članak pod naslovom "Austrijsko oružje za rat" u kojem razotkriva kako je Austrija unatoč neutralnosti i embargu UN-a ratom zahvaćenoj Hrvatskoj isporučila oružje.
Autor teksta Kurt Koch objavljuje dokumente kojima dokazuje isporuke oružja pod kodnim imenima "Hans 6", "Hans 8", "Hans 9" i "Hans 10" iz Austrije u Hrvatsku tijekom 1992. godine. Prema njegovim tvrdnjama su vozači hrvatskog ministarstva obrane iz Austrije preko prijelaza Ljubelj i Slovenije u Hrvatsku isporučili ukupno 830 snajpera i više od 68 tisuća komada streljiva te laserske uređaje. Također objavljuje račune, doznake i izvatke s računa prividnih poduzeća u Austriji preko kojih se, kako navodi, odvijala međunarodna trgovina helikopterima i raketama za Hrvatsku.
Oružje je plaćeno gotovinom, viza čekovima i preko banaka, piše News. Plaćanje se i kod drugih velikih poslova s naoružanjem s drugim državama odvijalo preko austrijskih banaka, kao npr. nabava ruskih helikoptera tipa "MI-8" i "MTV-1" u vrijednosti od 3,2 milijuna američkih dolara.
Tjedniku News priložen je i taj predračun koji je potpisao tadašnji ministar obrane Gojko Šušak, zahtjev kojim je on tražio potrebna financijska sredstva od Ministarstva financija te pisma kojima je i njegova suradnica Biljana Sučić (danas Terezija Barbarić) naložila trima hrvatskim bankama da prebace sredstva u Austriju na račun tvrtke iz Graza pod nazivom "Hemerson International Trading Company", za koju autor članka tvrdi da je bila samo izmišljen naziv za poduzeće.
Još postoje potvrde o uplatama i serijskim brojevima helikoptera, te račun od 23. srpnja 1993. godine prema kojem je iznos od 3.240.000 američkih dolara prebačen na račun broj 0188-03221/00 u banci Creditanstalt-Bankverein, filijali u Grazu na adresi Griesplatz. Iako se radilo o ruskim helikopterima, kod plaćanja je kao razlog navedeno "Dijelovi konstrukcija za razrušene kuće u Republici Hrvatskoj". Plaćeno je preko tri banke prema nalogu firme RH Alan.
Prema autoru članka uočljivo je da su sva plaćanja uslijedila nakon isporuke, što je uobičajeno u poslovima s naoružanjem samo ako se radi o poslovima između pojedinih vlada. Iz toga autor članka zaključuje da su vlade zemalja iz kojih se isporučivalo oružje bile upoznate s poslovima i da su davale svoju suglasnost.
Autor se pita tko je sve u Austriji i u domaćoj politici bio upoznat s ilegalnim poslovima te nastavlja da je u svakom slučaju jasno da se prema kaznenom pravu nitko ne mora brinuti jer "ugrožavanje neutralnosti" sukladno članku 32 austrijskog Kaznenog zakona pada u zastaru već nakon pet godina. "Problematično je međutim kršenje embarga UN-a jer bi teoretski svaka članica UN-a mogla tužiti Austriju Međunarodnom sudu za kršenje embarga", piše News.
