ZADAR – Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Komisija za vrijednosne papire upravo su objavile rezultate šestomjesečnog poslovanja javnih dioničkih društava. Iako su ista društva u realnom vremenu već preračunala i prihod i rashod devetomjesečnog poslovanja, ovo ipak predstavlja izvor kojim smo naviknuli provjeravati stanje zadarskog gospodarstva makar u formi indikatora.
Ponavljamo da su u javnim dioničkim društvima tvrtke vrjednije od 30 milijuna s više od 100 dioničara, te je takvih iz Zadarske županije svega devet, ali vrlo značajnih za ukupne rezultate.
Hoteli s gubicima
"Borik", kao najveće ovdašnje čisto hotelsko poduzeće imalo je oko 26 milijuna poslovnih prihoda u prvoj polovini prošle godine da bi sada taj iznos uvećali na 32,3 milijuna. Ukupan prihod nešto je veći i iznosi 33 milijuna kuna. Istovremeno rashodi su s lanjskih 43,1 milijun skočili na 49,9 milijuna kuna. Tako je ukupan iskazani tekući gubitak povećan, doduše simbolično, i s lanjskih 16,6 milijuna porastao na 16,9 milijuna. Ne ulazeći u detalje iskazanih podataka vidljivo je da je "Borik" u drugom kvartalu ove godine iskazao znatniji pad prihoda u odnosu na lanjski te povećanje tekućeg kvartalnog gubitka.
"Hoteli Zadar" koji se u hotelskom poslovanju svode na hotel "Kolovare", dok su drugi objekti dijelom u funkciji najma, a dijelom izvan funkcije, svoj su lanjski poslovni prihod u prvom polugodištu od 9,7 milijuna sveli na 9,6, a ukupne prihode s lanjskih 10,1 milijun sveli na 9,7 milijuna dok su rashodi ostali istih 13,2 milijuna. Time je iskazan polugodišnji gubitak od 3,1 milijun lanjske godine ove godine uvećan na 3,5 milijuna.
Fenomen "Ilirija"
"Ilirija" nastavlja s fenomenalnim rezultatima u kojima istovremeno povećavaju (barem su to činili prethodne tri godine) investicije, a povećavaju i dobit, što je rijetko. Istovremeno takve poteze u hotelijerstvu prati i prebacivanje s jednog na druga tržišta (s klijentele niže platežne moći k onoj veće platežne moći) za što je obično potrebno nekoliko godina (stručnjaci smatraju do tri godine ako se dobro radi), a njima to očito uspijeva brže. Tako su lanjski šestomjesečni prihod ove godine s 20,7 dignuli na 29,3 milijuna kuna, odnosno ukupan prihod svega stotinjak tisuća kuna više.
Kako su rashodi s 21,3 milijuna lani povećani na 26,7 milijuna kuna ostalo je dovoljno da ovu tvrtku iz tekućeg gubitaša (u cjelini godine su i prije poslovali s dobiti) prebaci u dobitaša, odnosno umjesto lanjskog iskazanog tekućeg gubitka od 411.000 kuna sada iskazuju tekuću dobit od 2,7 milijuna kuna. Drugi kvartal, dakle, predsezona u kategorijama turističkog poslovanja donijela im je tekuću dobit od čak 1,8 milijuna što pokazuje da su i uz povećane cijene uspjeli osigurati dodatno punjenje svojih kapaciteta, odnosno produljiti sezonu. To je i najava dobrog njihovog ukupnog rezultata nakon što budu poznati podaci o poslovanju u trećem za turizam ključnom kvartalu.
"Marina Dalmacija", sa 197 milijuna, uvećala je prihod na 21,5 milijuna, a rashod s 20,4 na 21,2 milijuna. U konačnici to je za polugodište lanjskih 695.000 minusa pretvorilo u plus od 273.000 kuna. I ovdje je očito bila riječ o prebacivanju na tržištu s manjih i jeftinijih na skuplje i veće, odnosno modernije brodove, ali je njima ukupan manevarski prostor ipak ograničeniji. No ipak, makar tranzit u marinama ne stoji sjajno, za očekivati je da bi s trećim kvartalom prilike mogle biti još bolje.
Konsolidacija "Maraske"
Jedina čisto proizvodna, odnosno industrijska tvrtka među devet ovdašnjih javnih dioničkih društava "Maraska", nakon snažnog investicijskog ciklusa, zaokruživanja osiguranja sirovina novim nasadima maraške i novim proizvodnim pogonima u Gaženici, pokazuje konsolidaciju u financijskom poslovanju. Tome je sigurno doprinijela promjena vlasništva jer su s novim vlasnikom dobili i "strateškog partnera" kada je u pitanju dio plasmana svojih proizvoda.
Uglavnom, umjesto 30,3 milijuna prihodovali su 36,6 milijuna (ukupan prihod bio je 37,3 milijuna) što je ipak gotovo 20 posto više. Rashodi su povećani s 37,1 na 41,33 milijuna. Time je ipak lanjski gubitak sa 6,6 milijuna sveden na 3,9 milijuna gubitka. Posebno raduje drugi kvartal u kojem je umjesto lanjskih čak 4,3 milijuna gubitka stvoreno svega nešto manje od dva milijuna gubitaka. Valja pričekati i vidjeti koliko je ljeto, koje je ipak i vrijeme najveće potrošnje pića, pomoglo i "Maraski" u ozdravljenju.
OTP banka nije uvrštena u pregled jer nije iskazala podatke u ovom pregledu, vjerojatno s ovom metodologijom. No njihov smo rezultat (kao i za dio drugih ovdje spomenutih tvrtki) već navodili, on je pozitivan. Uz podatke o poslovanju Tankerske plovidbe čini najvrjedniji podatak o ovdašnjem gospodarstvu kada su u pitanju profiti.
U prvih šest mjeseci ove godine OTP banka Hrvatska ostvarila je neto dobit od 49 milijuna kuna, uz značajan porast operativne dobiti od deset posto. U prvom polugodištu ove godine ukupni neto prihodi od kamata OTP banke iznosili su 154 milijuna kuna, što je sedam postotni rast u odnosu na isto razdoblje lani, dok su prihodi od naknada u istom razdoblju porasli za 14 posto. Na kraju lipnja aktiva OTP banke iznosila je 10,97 milijardi kuna, što je porast od 18,7 posto u odnosu na stanje s kraja lipnja prošle godine. Iz OTP banke Hrvatska također navode podatke o rastu ukupnih depozita, za 17 posto u odnosu na prvo polugodište lani te rastu kreditnog portfelja za 25 posto.
Udarna "T" trojka
Naravno da epicentar zadarskog gospodarstva, vezan za naslijeđe Tankerske plovidbe iz povijesnih formi u kojima su i "Turisthotel" i "Tankerkomerc" bili dio iste korporacije (u socijalizmu zvane SOUR), uvijek očekujemo s posebnim interesom.
Tankerska plovidba, što smo i prethodno objavljivali, imala je vrlo uspješnu prvu polovinu godine u kojoj je poslovni prihod povećan s 512 na 545 milijuna kuna što je dalo ukupan prihod od 558 milijuna (u odnosu na lanjskih 536 milijuna). Rashodi su nešto smanjeni i zadržani na oko 400 milijuna, te je iskazan tekući dobitak od čak 150,7 milijuna kuna, u odnosu na lanjskih 118,7 milijuna kuna. Time će (uz dodatak dobiti OTP banke) skočiti i ukupna dobit svih zadarskih tvrtki na što ovo značajno utječe.
"Tankerkomerc" je imao izvanrednu sreću s izvanrednim prihodima, iako će znalci reći da u poslu i nema neke sreće već treba znati. Naime, "Tankerkomerc" je lanjske poslovne prihode od 52,9 milijuna dignuo na 64,3 milijuna, ali je prava eksplozija iskazana u ukupnim prihodima koji su s lanjskih 60,6 milijuna ove godine skočili na 110,2 milijuna kuna. Objašnjenje je u izvanrednim prihodima od golemih 43 milijuna kuna. Tajni nema, riječ je o prodaji jedne svojevremeno kupljene nekretnine. Kako su i rashodi bili drastični, odnosno s 55,7 milijuna izrasli na 91,6 milijuna ipak nije sav izvanredno zarađen novac pretvoren u dobit, ali je ona ipak s lanjskih tekućih 4,5 milijuna dorasla do velikih 18 milijuna kuna.
"Turisthotel" je ipak sezonska tvrtka vezana za turističku sezonu i to ponajprije njenu špicu jer u svibnju počinje s radom, a u rujnu i završava rad u najvećem dijelu (njega ipak čini "Zaton" ne podcjenjujući značenje praonice, opsluživanja platformi ili ugostiteljstva po gradu). Dakle, oni su ukupne prihode povećali s 45,5 milijuna na 49 milijuna, ali i rashode s 46,2 na 53,6 milijuna te su lanjski simboličan gubitak za ovo razdoblje od 683.000 kuna učinili privremeno ozbiljnim s iznosom od 4,7 milijuna kuna. No rezultat bi na kraju trećeg kvartala trebao biti puno bolji.
Čeka se treći kvartal
Najlakše je reći da se za mjerenje ovdašnje poslovne godine očekuje završetak trećeg kvartala. No, kao što je polugodišnji rezultat kod tvrtki vezanih za turizam, a takve su snažno zastupljene u ovom pregledu, najgori godišnji rezultat jer se u principu u prvom kvartalu ne zarađuje gotovo ništa, a troši, u drugom se nastavlja snažno trošiti, uključujući nabavljanje mnogo toga za potrošnju u samoj sezoni, dok prihodi tek kreću nakon trećeg kvartala i stanje izgleda puno bolje nego bude na kraju godine.
Naime, u trećem kvartalu se "bere vrhnje", ali u četvrtom opet većinom troši, a zarađuje vrlo malo. Dakle, u turizmu su "Ilirija" i "Marina Dalmacija" dobre vijesti, od "Hotela Zadar" iskazani podatak se i očekivao jer bitnih pomaka u poslovanju tvrtke nije bilo, ali su podaci "Borika" i "Turisthotela" negativno iznenađenje – "Borika" posebno, jer se radi o kući koja je najviše na ovom području učinila u približavanju cjelogodišnjem turizmu, ali im je iskaz za drugi kvartal jako loš u odnosu na prošlogodišnji.
Štoviše, kod čitanja gotovo nam se čini kao greška u prepisivanju, jer izgleda nevjerojatno da su im prihodi od prodaje u inozemstvu, koji su lani u drugom kvartalu iznosili 11,3, svedeni na 1,4 milijuna kuna, iako su prihodi od prodaje u zemlji rasli. Značajno smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućih razdoblja moglo bi biti objašnjenje.
Kod "Turisthotela" stvari nisu toliko loše i vjeruje se da će opet iznenaditi snažnom dobiti na kraju godine. Naime, kod njih u drugom kvartalu neke prihode i nismo očekivali, a iskazani rast troškova prije svega je izraz čak 50 posto povećane amortizacije.
Ono što generalno raduje je povećanje, i to prilično, prihoda kod svih subjekata osim kod "Hotela Zadar". Treći kvartal bi trebao bitno popraviti stanje dijela tvrtki, a time će vjerojatno i iskazana dobit ovih devet tvrtki biti veća nego lanjska. Kako same Tankerska plovidba i OTP banka prema ovim iskazima sežu na 200 milijuna kuna i uz pretpostavku nastavka tako dobre djelatnosti (što će biti teže ostvariti u Tankerskoj plovidbi zbog djelomičnih zastoja u cijeni vozarina za tankere, iako su one za brodove za suhe terete povoljnije, ali čine manji dio njihove flote) mogle bi se do kraja godine i udvostručiti. To će presudno utjecati na ukupne podatke ovdašnjeg gospodarstva.
