ZADAR – Više je Europljana koji Hrvatsku žele u Europskoj uniji, nego li hrvatskih građana koji žele to isto, moglo se zaključiti iz izlaganja ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Kolinde Grabar-Kitaroivć. Ona je, naime, istaknula kako prema istraživanju Eurobarometra 56 posto stanovnika Unije podržava pristupanje Hrvatske Uniji. Navela je i podatak prema kojem ulazak u Uniju podržava "stabilnih 50 posto" građana Hrvatske.
Podsjećajući kako je trenutno u procesu pristupnih pregovora otvoreno 12 poglavlja, Grabar-Kitarović je istaknula značaj političke volje aktualnog saziva Europskog parlamenta da za trajanja mandata, koji istječe polovicom 2009. godine, usvoji Akt o pristupanju Hrvatske.
Hrvatska je iz predpristupnih fondova od 2001. do 2006. povukla 514 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok bi do 2010. trebala povući još 590 milijuna, kazala je Grabar-Kitarović tijekom javne tribine na temu "Europske integracije i reforme pravosuđa" na kojoj je sudjelovala zajedno s ministricom pravosuđa Anom Lovrin.
– Ova je Vlada, i ja osobno sam, odlučna kazniti sve one koji su se nepošteno obogatili, koji su stjecali nešto dok su drugi branili domovinu. Ne pristajmo da se izvuče niti jedan lopov, niti jedna osoba koja je nepošteno stjecala imovinu na račun drugih građana, kazala je Lovrin.
Ministrica pravosuđa je s zadarske javne tribine uputila kritiku koalicijskoj vladi optužujući je netransparentno financijsko poslovanje, a svoju prethodnicu Ingrid Antičevć-Marinović, doduše neizravno, a zatrpavanje prekršajnih sudova nevažnim predmetima.
– Ova vlada je osim državnog proračuna naslijedila 300 kojekakvih računa preko kojih su kolale državne financije, i nikad se nije znalo tko, što, kako, zašto i kuda plaća. Danas to sve ide preko centralne državne riznice o kojoj se dnevno i jasno može dobiti izviješće o prihodima i rashodima državnog proračuna, kazala je Lovrin navodeći kako je s 1,5 milijun neriješenih predmeta s kraja 2005., krajem 2006. taj broj smanjen na oko milijun.
– U vrijeme 2002. donijet je Zakon o prekršajima koji je sve upravne stvari stavio u nadležnost suda za prekršaje, i na ovaj način je niz predmeta; malih, nikakvih – od toga da je netko ugazio na zelenu površinu, do nepropisnog parkiranja spadao u nadležnost prekršajnih sudova, i u slučaju žalbe je to išlo na Visoki prekršajni sud, a da bi sve skupa u 70 posto slučajeva bilo obustavljeno zbog zastare. Od onih 15 milijuna predmeta zaostataka, trećina je bila upravo ovih prekršaja, kazala je Lovrin.
