Krajem travnja ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 278.348 nezaposlenih osoba, što je 13.258 osoba ili 4,3 posto manje negoli u ožujku, te nešto više od 24 tisuće ili 7,9 posto manje negoli u travnju prošle godine. Nezaposlenost je na godišnjoj i mjesečnoj razini smanjena u svim hrvatskim županijama osim u Zadarskoj gdje je na godišnjoj razini nezaposlenost uvećana za 0,9 posto, dok je i tu na mjesečnoj očekivano pala za 4,4 posto.
Stanovništvo Zadarske županije nakon pet godina kontinuiranog pada nezaposlenosti od ožujka 2001. godine već šest mjeseci ima problem. Nismo željeli biti zloguki proroci kada smo u listopadu 2006. godine samo naznačili moguću pojavu problema, kada je Zadarska županija kao rijetka u Hrvatskoj upisala 0,1 posto veću nezaposlenost na godišnjoj razini, ali se trend održava već šest mjeseci.
Postoji cikličnost u godišnjem kretanju nezaposlenosti u Hrvatskoj kao "sezonskoj zemlji" s iznimnim utjecajem turističke sezone na sve njene gospodarske i socijalne agense – broj nezaposlenih najveći je u zimskim mjesecima, u ožujku i travnju primjetan je pad uvjetovan i sezonskim radovima kako u turizmu, tako i poljoprivredi i graditeljstvu, da bi u ljetnim mjesecima nezaposlenost bila najmanja. I Zadar se izrazitije nego neke druge sredine uklapa u takva kretanja. No na godišnjoj razini nezaposlenost, dakle, pada u svim županijama u zemlji osim u ovoj. Pridružimo tome podatak da je ovdašnja nezaposlenost u stopi od oko 18,5 veća od prosječne u Hrvatskoj na granici 17 posto. Istina, to će se vrlo brzo promijeniti, i sezonska stopa nezaposlenosti ovdje će u špici biti manja od nacionalnog prosjeka.
Više od četvrtine ukupno zaposlenih temeljem ugovora o radu u zemlji u travnju – 4.481 osoba, zaposleno je na sezonskim poslovima.Podaci o zaposlenima prema djelatnostima, kao i o zaposlenima prema zanimanjima i o najtraženijim zanimanjima potvrđuju da je u zapošljavanju prednjačio turistički sektor.Naime, prema djelatnostima u travnju je najviše zaposlenih u hotelima i restoranima (3.841 osoba), potom trgovini (3.060 osoba), a slijedi prerađivačka industrija (2.673 osobe). Po zanimanjima najviše je zaposlenih prodavača (1.678 osoba), čistačica (891), konobara (764), sobarica (673), kuhara (557), te kuhinjskih radnika (451 osoba), a to su ujedno bila i najtraženija zanimanja u travnju.
Vraćamo se Zadarskoj županiji i ponavljamo nepobitne činjenice da se Zadarska županija razvija i gradi, a da u njoj nezaposlenost ne pada, štoviše – raste.
Kontradikcija je samo prividna i već su istaknute činjenice da sadašnji razvojni pravci u Zadarskoj županiji ne doprinose slamanju nezaposlenosti kao ovdašnje najveće socijalne boljke. Već smo kazali kako se razvoj prije svega ogleda u graditeljstvu i otvaranju novih uslužnih objekata na čelu s trgovinom. Osim iznimne prisutnosti graditelja s drugih prostora, pa i nezainteresiranosti ovdašnje radne snage za graditeljstvo, činjenica je da se u velikoj mjeri radi o "vrćenju" približno istih radnika s jednog gradilišta na drugo.
U trgovini se očito došlo do određenih maksimiziranja udjela potrošnje, odnosno trgovine u BDP-u. To najkraće kazano znači da svaka nova trgovina računa na više nego simboličan promet na osnovi rasta prometa, već prije svega na uzimanje prometa postojećim trgovinama. U rasporedu radne snage to po prilici znači "vrćenje" istog broja radnika. Tek kod otvaranja većih kapitalnih objekata kakvo nas, recimo, čeka ovoljetnim otvaranjem Konzumovog centra uz Bulevar, dolazi i do pada nezaposlenosti i rasta zaposlenosti, ali samo dva-tri mjeseca, dok u drugim objektima isti broj ljudi ne bude otpušten.
Sve nas to vraća nepostojanju novih projekata za produktivno zapošljavanje, dakle, u djelatnostima koje imaju prostor za uvećanja svog udjela u BDP-u bilo na domaćem ili stranom tržištu. Tu prije svega mislimo na industriju, ali i poljoprivredu organiziranu na tržišnim principima kao i neke, ali sofisticiranije oblike usluga, odnosno tercijarnog i kvartalnog sektora. Takve pomake možemo očekivati eventualnim novim sadržajima u poslovnim zonama, odnosno uvećanjem temeljnih hotelskih turističkih kapaciteta. Apartmanima ili prodajnim i skladišnim prostorima nikako.
Prema Anketi o radnoj snazi, u drugom je polugodištu 2006. godine u Hrvatskoj bila 191 tisuća nezaposlenih osoba, što je 92 tisuće manje nego prema administrativnim podacima, o 283 tisuće nezaposlenih prema podacima HZZ-a.
Valja ponoviti podatak da su podaci o anketnoj nezaposlenosti ustvari usporedivi podaci o nezaposlenosti u Hrvatskoj spram zemalja članica EU, jer su njihovi evidencijski podaci stroži od naše statistike. Dakle, istinska je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bitno manja od službene. Iako za to nemamo podatke, usudimo se ocijeniti da je u Zadru slučaj još drastičniji iz iskustava neuspijevanja poslodavaca u nalaženju sezonske radne snage te angažiranja velikog broja radnika s drugog područja u poslovima graditeljstva kao i sezonskih ugostiteljsko-turističkim poslovima.
Krajem travnja ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 278.348 nezaposlenih osoba, što je 13.258 osoba ili 4,3 posto manje negoli u ožujku, te nešto više od 24 tisuće ili 7,9 posto manje negoli u travnju prošle godine. Nezaposlenost je na godišnjoj i mjesečnoj razini smanjena u svim hrvatskim županijama osim u Zadarskoj gdje je na godišnjoj razini nezaposlenost uvećana za 0,9 posto, dok je i tu na mjesečnoj očekivano pala za 4,4 posto.
Stanovništvo Zadarske županije nakon pet godina kontinuiranog pada nezaposlenosti od ožujka 2001. godine već šest mjeseci ima problem. Nismo željeli biti zloguki proroci kada smo u listopadu 2006. godine samo naznačili moguću pojavu problema, kada je Zadarska županija kao rijetka u Hrvatskoj upisala 0,1 posto veću nezaposlenost na godišnjoj razini, ali se trend održava već šest mjeseci.
Postoji cikličnost u godišnjem kretanju nezaposlenosti u Hrvatskoj kao "sezonskoj zemlji" s iznimnim utjecajem turističke sezone na sve njene gospodarske i socijalne agense – broj nezaposlenih najveći je u zimskim mjesecima, u ožujku i travnju primjetan je pad uvjetovan i sezonskim radovima kako u turizmu, tako i poljoprivredi i graditeljstvu, da bi u ljetnim mjesecima nezaposlenost bila najmanja. I Zadar se izrazitije nego neke druge sredine uklapa u takva kretanja. No na godišnjoj razini nezaposlenost, dakle, pada u svim županijama u zemlji osim u ovoj. Pridružimo tome podatak da je ovdašnja nezaposlenost u stopi od oko 18,5 veća od prosječne u Hrvatskoj na granici 17 posto. Istina, to će se vrlo brzo promijeniti, i sezonska stopa nezaposlenosti ovdje će u špici biti manja od nacionalnog prosjeka.
Više od četvrtine ukupno zaposlenih temeljem ugovora o radu u zemlji u travnju – 4.481 osoba, zaposleno je na sezonskim poslovima.Podaci o zaposlenima prema djelatnostima, kao i o zaposlenima prema zanimanjima i o najtraženijim zanimanjima potvrđuju da je u zapošljavanju prednjačio turistički sektor.Naime, prema djelatnostima u travnju je najviše zaposlenih u hotelima i restoranima (3.841 osoba), potom trgovini (3.060 osoba), a slijedi prerađivačka industrija (2.673 osobe). Po zanimanjima najviše je zaposlenih prodavača (1.678 osoba), čistačica (891), konobara (764), sobarica (673), kuhara (557), te kuhinjskih radnika (451 osoba), a to su ujedno bila i najtraženija zanimanja u travnju.
Vraćamo se Zadarskoj županiji i ponavljamo nepobitne činjenice da se Zadarska županija razvija i gradi, a da u njoj nezaposlenost ne pada, štoviše – raste.
Kontradikcija je samo prividna i već su istaknute činjenice da sadašnji razvojni pravci u Zadarskoj županiji ne doprinose slamanju nezaposlenosti kao ovdašnje najveće socijalne boljke. Već smo kazali kako se razvoj prije svega ogleda u graditeljstvu i otvaranju novih uslužnih objekata na čelu s trgovinom. Osim iznimne prisutnosti graditelja s drugih prostora, pa i nezainteresiranosti ovdašnje radne snage za graditeljstvo, činjenica je da se u velikoj mjeri radi o "vrćenju" približno istih radnika s jednog gradilišta na drugo.
U trgovini se očito došlo do određenih maksimiziranja udjela potrošnje, odnosno trgovine u BDP-u. To najkraće kazano znači da svaka nova trgovina računa na više nego simboličan promet na osnovi rasta prometa, već prije svega na uzimanje prometa postojećim trgovinama. U rasporedu radne snage to po prilici znači "vrćenje" istog broja radnika. Tek kod otvaranja većih kapitalnih objekata kakvo nas, recimo, čeka ovoljetnim otvaranjem Konzumovog centra uz Bulevar, dolazi i do pada nezaposlenosti i rasta zaposlenosti, ali samo dva-tri mjeseca, dok u drugim objektima isti broj ljudi ne bude otpušten.
Sve nas to vraća nepostojanju novih projekata za produktivno zapošljavanje, dakle, u djelatnostima koje imaju prostor za uvećanja svog udjela u BDP-u bilo na domaćem ili stranom tržištu. Tu prije svega mislimo na industriju, ali i poljoprivredu organiziranu na tržišnim principima kao i neke, ali sofisticiranije oblike usluga, odnosno tercijarnog i kvartalnog sektora. Takve pomake možemo očekivati eventualnim novim sadržajima u poslovnim zonama, odnosno uvećanjem temeljnih hotelskih turističkih kapaciteta. Apartmanima ili prodajnim i skladišnim prostorima nikako.
Prema Anketi o radnoj snazi, u drugom je polugodištu 2006. godine u Hrvatskoj bila 191 tisuća nezaposlenih osoba, što je 92 tisuće manje nego prema administrativnim podacima, o 283 tisuće nezaposlenih prema podacima HZZ-a.
Valja ponoviti podatak da su podaci o anketnoj nezaposlenosti ustvari usporedivi podaci o nezaposlenosti u Hrvatskoj spram zemalja članica EU, jer su njihovi evidencijski podaci stroži od naše statistike. Dakle, istinska je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bitno manja od službene. Iako za to nemamo podatke, usudimo se ocijeniti da je u Zadru slučaj još drastičniji iz iskustava neuspijevanja poslodavaca u nalaženju sezonske radne snage te angažiranja velikog broja radnika s drugog područja u poslovima graditeljstva kao i sezonskih ugostiteljsko-turističkim poslovima.