Porinućem suezmax tankera Donat od 166.300 dwt kao trećeg u seriji najvećih ikad izrađenih brodova u jednom komadu i puštenih s kosog navoza, suvremenog tankera s duplim dnom i oplatom koji odgovara aktualnim zahtjevima tržišta i ekologije, vrijednog 54 milijuna dolara, označen je još jedan veliki trenutak pomorske Hrvatske. No, bio je to i susret dvaju lica pomorske Hrvatske.
Lijepo lice pomorskog Zadra i Hrvatske
Ono ljepše i ušminkano ovog je trenutka bilo zadarsko lice, lice Tankerske plovidbe u usponu poslovanja na valu svjetske konjukture pa i poticajnih mjera Vlade. Određuje ga vrhunska dobit kojom je osigurano restrukturiranje i obnova tankerske flote, obnova i flote brodova za suhe terete, razvitak kojim će kroz oko dvije godine ovaj renomirani zadarski brodar završiti s 21 brodom i oko 1,5 milijuna tona nosivosti na najvećoj tonaži u povijesti. To je, pak, vrhunac lijepog lica hrvatskog brodarstva uopće.
Ne smijemo zanemariti i iznimne uspjehe druge po veličini hrvatske tvrtke – Atlantske plovidbe. Štoviše, i Uljanik plovidba i Lošinjska plovidba, pa čak i Jadroplov, pokazuju svoje lijepo lice. Konačno, ono je svakodnevno vidljivo na hrvatskim burzama kroz kretanje cijena dionica. Tankerska kreće i u deplasman sredstava izvan matične brodarske djelatnosti u turizmu, možda i brodogradnji (remontnoj), a Dubrovčani su to već dijelom učnili.
Brodogradnja pred još jednom sanacijom
Brodosplit kao najveće hrvatsko brodogradilište sposobno raditi ovakve divove od brodova istovremeno grca u gubicima po tko zna koji put, a kako su i sva druga brodogradilišta u zemlji (osim Uljanika) u istoj ili slićnoj situaciji, Vlada posiže za još jednom u nizu sanacijom, te definitivnim projekcijama preustroja pod prijetnjama EU, ali i zdrave ekonomske pameti kako se sanacija već jedanput i konačno mora provesti, i ove hrvatske industrijske divove dovesti do pozitivnog poslovanja uz uobičajene poticaje u EU. Osim gubitka, Brodsplit kao dodatak vuče i aferu oko prebacivanja novca koja ide i na sadašnjeg direktora Gorana Vukasovića.
"Ča smo na ovom svitu"
Hrvatski brodari na čelu s Tankerskom plovidbom rade s najuglednijim tvrtkama na svijetu, a najuglednije svjetske bankovne institucije "rado" im povjeravaju svoje kredite. Štoviše, hrvatski mornari i mimo domaćih brodara (na kojima ih plovi oko 6.200, dok je oko 26.000 pod stranim zastavama), iako smo mala zemlja pa brojkama ne konkuriramo, ipak su među najcjenjenijima na svijetu.
Hrvatska brodogradilišta uživaju svjetski ugled kada je u pitanju kvaliteta brodova, a broj onih koji su dobili prestižne svjetske nagrade, ili u mnogo čemu bili naj na svijetu, golem je.
Uz donedavno nedostižne Japan i Koreju, Hrvatska je (bila je tada Jugoslavija, ali se znalo da je brodogradnja hrvatska) u više navrata bila treća zemlja svijeta po broju izgrađenih brodova. Sada, kada je Kina niskom cijenom rada zgazila i megadivove Japan i Koreju, Hrvatska poslije ove tri sile ostaje jedna od snažnijih svjetskih brodogradnji. Istina je da je danas u hrvatskim brodogradilištima knjiže narudžbe na 69 brodova. Iako dva posto nečeg u svijetu ne izgleda strašno puno, držati dva posto svjetske brodogradnje za ovako malu zemlju nije mali uspjeh. No u konačnim računicama – stvari padaju.
Posljednjih pola desetljeća i više oznaćio je problem preranog ugovaranja brodova (tri do četiri godine unaprijed) uz neakceptiranje pada dolara i strašnog rasta cijene čelika. No korijeni su dublji u organizaciji i troškovima, odnosno nuždi da se pored prejeftine Kine i Koreje koncentracija izvrši kao sofisticiranim proizvodima.
Vlada RH u ovom je mandatu pokazala puno razumijevanje i partnerstvo s brodarima.
Ostaje, kako je istaknuo dr. Petar Kragić, riješiti pitanje plaćanja i osiguranja pomoraca, i prilagodba hrvatskog brodarstva svjetskim izazovima bit će okončana, pa što "im more donese". Kada je brodogradnja u pitanju posljednjih, navodno, sedam milijardi trebali bi biti kraj pripreme za restrukturiranje i konačno – privatizaciju. No, to će biti teža zadaća.
Da je ona svladana, dan porinuća Donata bio bi veledan hrvatskog trijumfa. No, kada se pogleda na kakav se način u golemom dijelu hrvatskih medija, pa i onih s predznakom mora u sjedištu i nazivlju, prate ovakva zbivanja, možda nije ni čudno da stvari idu kako idu. Nesklad između važnosti pomorske orijentacije za budućnost, ne tek primorske, već cjelokupne Hrvatske i društvenog, odnosno medijskog praćenja i pažnje prevelik je.
