Zadarska županija je prva "na svojoj koži" osjetila blagodati autoceste koje se sada osjećaju i u Šibensko-kninskoj koja je napustila "dno", a Splitsko-dalmatinska je već dvije godine najveće poprište vrijednih investicija kao i najvećeg rasta turizma, a tako će vjerojatno biti i ove, pa i nekoliko sljedećih godina.
Iako Zadrane nakon prolaska autoceste kroz ovaj kraj zbivanja na tom polju sve manje zanimaju, valja nam ipak pratiti najuspješniji projekt Hrvatske od njenog osamostaljenja. Ako ništa drugo zbog nacionalnog ponosa, ali i činjenice da s novim kilometrima raste i vjerojatnost povećanja prometa pa onda i približavanje isplativosti cijelog posla u zemlji.
Premoštenjem rijeke Cetine, dovršenjem rotora u Šestanovcu i početkom asfaltiranja pojedinih dijelova autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik, gradnja 37 kilometara duge dionice od Dugopolja do Šestanovca primaknula se kraju, te bi u promet mogla biti puštena i prije roka – 30. lipnja, potvrđeno je iz Hrvatskih autocesta.
Izgradnja je počela u svibnju 2005., a premda je rok dovršetka radova predviđen za 30. lipnja ove godine, zahvaljujući povoljnu vremenu, izgledno je da će promet tim dijelom autoceste, ako graditelji ne naiđu na nepredviđene teškoće, poteći i prije.
Radovi na svim dionicama od Dugopolja do Ploča, ukupne dužine 97 kilometara, vrijedni su oko šest milijardi kuna, a samo u gradnju dionice Dugopolje – šestanovac bit će uloženo milijardu i 600 milijuna kuna.
Na toj je dionici izgrađeno šest tunela, od kojih tri umjetna, osam nadvožnjaka, te tri vijadukta i most, uz više prolaza, propusta i podvožnjaka.
Izvođačima radova iz splitskog Konstruktor-Inženjeringa najzahtjevniji zadatak bio je premostiti rijeku Cetinu 140 metara dugim, 28 širokim i 100 metara visokim mostom sa središnjim rasponom iznad kanjona od 90 metara na lokaciji Sćadin između Blata na Cetini i šestanovca.
Izvođači radova su Konstruktor-Inženjering, varaždinski Vijadukt te zagrebačka Hidroelektra-Niskogradnja s više podizvođača.
U tijeku su i pripremni radovi na dionicama prema Pločama. Od Šestanovca do Zagvozda, budući da je trasa promijenjena, otkupljuje se zemljište, a na dionici Zagvozd – Ravča već su počeli zemljani radovi te premještanje i polaganje vodovodnih cijevi i elektrovodova. Na posljednjem dijelu od Ravče do Ploča izvode se geotehnički istražni radovi. Autocesta do Ploča trebala bi u promet biti puštena do kraja 2008.
Značenje dionice do Šestanovca je višestruko jer se njime autocesta primiče Makarskoj rivijeri, a riječ je o jednoj od najznačajnijih turističkih područja u Hrvatskoj, odnosno kraju koji sam prebacuje 60 posto ukupnog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji kao trećoj turističkoj županiji u Hrvatskoj.
Stoga valja vjerovati da će i ovih 37 kilometara uvećati promet na autocesti već ovog ljeta. Nije beznačajno približavanje Pločama kao našoj drugoj luci s golemim rastom tereta, koji istina u najvećoj mjeri ide k Bosni i Hercegovini, ali će dio sigurno i na autocestu.