Broj novoosnovanih tvrtki do 2002. godine bio simboličan i sezao do pedesetak godišnje na tada već oko 1.300 djelujućih, a od tada kreće svojevrsan skok. 2003. i 2004. osnovano je preko 200 novih tvrtki, da bi u devet mjeseci prethodne godine to već došlo na preko 350.
Naizgled ohrabrujuće. Tim više što bi iz podataka proizlazilo da su osnivači i vlasnici tvrtki – stranci. Značilo bi da je došlo do dinamiziranja gospodarskih aktivnosti uz značajan udio stranog kapitala što bi se moglo dovesti u direktnu vezu s otvaranjem autoceste.
No rezultat je, prema analizama Gospodarske komore Zadar, koje je pojasnio i tajnik Denis Ikić, puno prizemniji. U 60 posto slučajeva osnivači su strane fizičke, rjeđe pravne osobe, iz Austrije, Češke, Mađarske pa čak i Britanije i Kine. Mahom su registrirane za usluge, turizam ili posao s nekretninama (u čak 95 posto slučajeva).
No, dok arhiva Trgovačkog suda sadrži oko 3.300 subjekata, u što spadaju i sve ustanove, račune Fini uredno dostavlja oko 1.900 subjekata. Osim mrtvih tvrtki, jasno je da značajan dio novoosnovanih čine paravani za stjecanje vlasništva nad nekretninama, mahom vikendicama.
Naime, Hrvatska se, braneći se od rasprodaje strancima, ponaša vrlo strogo i vrlo sporo kada je u pitanju odobrenje stranim fizićkim osobama da stječu nekretnine u zemlji. Vlasnici vikendica na našoj obali tome su se jednostavno dovinuli – osnivaju tvrtke koje postaju hrvatske i imaju pravo posjedovati nekretnine.