Na Radiju 057 gostovao je direktor zadarske Čistoće John Ivan Krstičević, koji je govorio o izazovima gospodarenja otpadom u gradu koji posljednjih godina bilježi rast turizma i povećane potrebe za komunalnim uslugama. Objasnio je kako funkcionira novi sustav obračuna usluge odvoza otpada, zašto je važno odvajati otpad te na koji način građani mogu utjecati na smanjenje računa i očuvanje okoliša.
– Strukturu cijene usluge čine fiksni i varijabilni dio. U cijenu minimalne javne usluge ulazi hladni pogon društva, plaće, amortizacije, nabave kamiona, strojeva i drugi troškovi koje svako društvo generira te nju plaćaju svi korisnici neovisno o pražnjenju spremnika, a varijabilni dio ovisi o korisnicima, odnosno o broju pražnjenja spremnika. Ideja varijabilnog dijela je da potakne korisnike da što više odvajaju otpada. Svi naši korisnici unazad pet godina su dobili narančasti spremnik čije se pražnjenje ne naplaćuje, također i smeđu kantu za biootpad. Neki žele imati komposter pa sami rade kompost, dajemo i njih. Generalni problem je što se zadnje vrijeme podizala razina usluge ali to nije pratila fiksna cijena. Varijabilni dio potiče korisnike da što više odvajaju otpad, kaže Krstičević.
Zakonski je to odavno obveza, pri ulasku u EU potpisali smo postotke koje moramo dostići, a za to je potrebna promjena svijesti korisnika. Kada shvatimo da je to dobro za nas, našu djecu i budućnost, da sami odvajamo otpad kod kuće, najviše smo napravili i za okoliš i za račune i sve što to generira. Vidimo da određeni broj korisnika neodvajanjem otpada i ostavljanjem otpada sa strane, izvan spremnika, otežava situaciju. Kada napravimo svoj dio posla i radnicima Čistoće bit će puno lakše, kaže Krstičević.
Kako se evidentira pražnjenje spremnika?
– Svaka kanta ima ugrađen čip, kad se podigne na kamion očita se i tako svakom korisniku možemo dokazati kada se i u koliko sati podignuo spremnik. Ako su napola pune, naš sustav ih evidentira kao pune, nema drugog rješenja. Zbog toga se stanari moraju brinuti o spremniku, bilo ograđivanjem, izgradnjom smetlarnika ili stavljanjem lokota, što je naš pokušaj da olakšamo situaciju. Stanari će se morati dogovoriti da, kada spremnik bude pun, netko od njih mora otključati i staviti ga na javnu površinu kako bismo ga ispraznili. Tada nema pitanja je li bio dopola pun i jesmo li trebali prazniti. U svim gradovima je tako. Imamo dosta zgrada koje nemaju predstavnika, stanari će se morati organizirati, inače će računi biti i veći nego što bi trebali biti. Trebat će nam malo strpljenja i dobronamjernosti, poručio je Krstičević.
Za kraj je predstavio postojeću online uslugu Moja Čistoća, u kojoj korisnici imaju sve na jednom mjestu bez potrebe za odlaskom u društvo ili čekanjem pošte.
– Većina građana je informatički pismena, a na ovaj način računi stižu e-mailom. Imamo i pametne mobitele i mislim da je to neka budućnost. Kada bude došlo do izmjene odluke o pružanju usluge zbrinjavanja otpada, sigurno će se naći benefit za korisnike koji će dobivati račune online. Jednostavno je registrirati se, potreban je OIB, šifra korisnika i e-mail adresa, i za nekoliko minuta riješite se brige je li došla pošta ili nije. Ako treba dokaz, opet se može isprintati.
Poruka za kraj?
– Odvajajte otpad, nemojte bacati kraj kontejnera, koristite reciklažna dvorišta i uslugu besplatnog odvoza glomaznog otpada.
