Povodom Svjetskog dana moždanog udara, koji se svake godine obilježava 29. listopada, razgovarali smo s dr. Ivanom Miletićem, specijalistom neurologije u Poliklinici Pupillam u Zadru. Moždani udar, zajedno s bolestima srca, spada u tzv. kardiovaskularne bolesti – vodeći uzrok smrti u svijetu. Riječ je o bolestima koje zahvaćaju srce i krvne žile, uključujući koronarnu bolest (angina pektoris i infarkt miokarda) te moždani udar. Njihov glavni uzrok je ateroskleroza – nakupljanje masnoća i oštećenja na stijenkama arterija koje postupno dovode do suženja i začepljenja krvnih žila.
• Koliko je rano otkrivanje kardiovaskularnih rizika važno?
Izuzetno važno. Danas znamo da su čimbenici poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, povišenih masnoća, pretilosti, pušenja i nedostatka tjelesne aktivnosti glavni pokretači ateroskleroze. Ranim otkrivanjem i pravovremenom terapijom možemo spriječiti nastanak srčanog ili moždanog udara, što u konačnici spašava život i smanjuje invaliditet.
• Moždani udar jedan je od vodećih uzroka invaliditeta. Kakva je situacija danas?
S porastom životne dobi stanovništva, raste i učestalost moždanog udara. Osim što je među vodećim uzrocima smrti, to je i glavni razlog trajne invalidnosti kod starijih osoba. Stoga je prevencija, ali i brzo prepoznavanje simptoma – poput iznenadne slabosti jedne strane tijela, poremećaja govora ili vida – od presudne važnosti.
• U Pupillam poliklinici Vi izvodite cIMT pretragu koja postaje standard u prevenciji moždanog udara. Možete li pojasniti o kakvoj se pretrazi radi?
Da, riječ je o ultrazvučnoj metodi koja se naziva ‘Carotid Intima-Media Thickness’ (cIMT). Njome mjerimo debljinu unutarnjeg i srednjeg sloja karotidne arterije, što omogućuje rano otkrivanje aterosklerotskih promjena, čak i prije nego što se pojave vidljivi plakovi. Ova pretraga omogućuje da prepoznamo tzv. ‘preaterosklerozu’ – stanje koje prethodi stvarnom suženju arterija.
• Zašto je to važno?
Ako već postoji jedan ili više čimbenika rizika za nastanak ateroskleroze, onda je ovo jedinstvena metoda kojom se može utvrditi početak promjena na arterijama, da bi se mogla donijeti odluka o ranijem početku uzimanja nekih lijekova kao npr. statina (za snižavanja masnoća u krvi) ili sl. To je osobito korisno kod osoba čiji su roditelji imali moždani udar u ranijoj dobi: otac prije 55.-te a majka prije 65.-te godine života.
• Spomenuli ste i druge napredne metode poput CAC pretrage. O čemu se radi?
CAC (Coronary Artery Calcium Score) je metoda kojom se pomoću CT uređaja s minimalnom dozom zračenja mjeri količina kalcija u koronarnim arterijama. Kalcij u arterijama ukazuje na prisutnost aterosklerotskih plakova i time precizno određuje rizik za infarkt miokarda. To je danas najpouzdanija metoda za dokazivanje ateroskleroze srca.
Mehanička trombektomija – ključna metoda u liječenju moždanog udara
Mehanička trombektomija je jedina metoda kojom se može u potpunosti ukloniti ugrušak (tromb) koji je začepio arteriju u mozgu i time omogućiti potpuni oporavak bolesnika. Postupak izvode interventni radiolozi, a u nekim zemljama i neurolozi. Sličnim metodama se koriste i interventni kardiolozi kod infarkta srca, kada se arterija proširuje (dilatira) ili se ugrađuje tzv. stent. Zanimljivo je da su prije 30-ak godina kardiolozi dr. Albino Jović i njegov tim među prvima u Hrvatskoj uveli ovu metodu upravo u Zadru. Nažalost, mehanička trombektomija kod moždanog udara se još uvijek ne izvodi u Zadarskoj bolnici, no u najavi novog centralnog operativnog trakta se spominje i izgradnja i opremanje angio sale za takve neurointervencije.
Poliklinika Pupillam i dr. Ivan Miletić provode metode suvremene dijagnostike i prevencije moždanog udara, jer redoviti pregledi, kontrola rizika i pravovremeno reagiranje ostaju najbolji način da se spriječe najteže posljedice kardiovaskularnih bolesti.
